Page 70 - STAV broj 385
P. 70

KULTURA



         Bosanski stil bio prepoznatljiv u čitavoj Evropi

         U UMJETNIČKOJ OBRADI



         METALA SARAJEVO NIJE IMALO



         KONKURENCIJE NA BALKANU




         Demirlije predstavljaju glavnu temu priče o umjetničkoj obradi metala u Bosni i oduvijek su
         smatrane luksuznim predmetima. Široke metalne kružnice (na kojima se inače objedovalo)
         davale su mogućnost izrade složenih i transparentnih kompozicija s motivima karakterističnim
         za bosansko zanatstvo. Koliko je sve to bilo bogato i originalno, pokazuje relativno dobro
         očuvan opus ovakvih umjetničkih predmeta od kraja 17. do druge polovine 19. stoljeća.


          Piše: Kenan ŠUKRKOVIĆ             15. stoljeću nisu stećci. Glavna bosanska   upotrebe bakra, s obzirom na to da su
                                            umjetnička forma bile su kovane, orna-  predmeti od tog materijala postali veoma
                 mijeće obrade metala, uz obradu   mentisane srebrene i posrebrene zdjele,   pristupačni i traženi (već se 1512. godi-
                 kamena i latinsku kaligrafiju,   napravljene od metala iz bogatih bosan-  ne bakarno posuđe iz Sarajeva izvozi u
                 bio je najrazvijeniji oblik kre-  skih rudnika, dok su dekoracije na steć-  Dubrovnik). Najsnažnije cehovske or-
         Uativnog izražavanja srednjovje-   cima njihova reducirana forma”.    ganizacije u Sarajevu bile su upravo one
          kovne Bosne. Neki autori metalu daju i   Ovo svakako može imati smisla (iako   koje su se bavile umjetničkom obradom
          najveću prednost. U tom smislu M. Wen-  će stećci ostati najpoznatiji i najmarkan-  metala. Unutar takvog okruženja došlo
          zel konstatuje “da najvažnija umjetnič-  tniji izraz bosanskog srednjovjekovlja)   je do širenja, razvoja i podizanja kvali-
          ka forma srednjovjekovne Bosne u 14. i   ako se sagleda ogromna industrija me-  teta, dok su stilistička kretanja na tom
                                            talnih predmeta srednjovjekovne Bosne   polju išla prema prihvatanju orijental-
                                            i postojanje tzv. “bosanskog načina” ili   nih dekorativnih shema koje su dolazile
                                            bosanskog stila izrade koji je bio prepo-  s istoka, ali i osmišljavanju čitavog niza
                                              znatljiv u čitavoj Evropi. Ovaj je zanat   ornamentalnih rješenja koja će sadrža-
                                                 u tom periodu imao elitistički ka-  vati autohtoni, tipično bosanski osjećaj
                                                   rakter jer su mnogi predmeti od   za formu i lijepo. Drugim riječima, kao
                                                     plemenitih metala izrađivani   što je u srednjovjekovlju postojao svuda
                                                       za vlastelu, čemu svjedoče   prepoznatljiv “bosanski način” obrade
                                                         sačuvani veoma luksuzni   metala, tako je i u osmanskom periodu
                                                          umjetnički produkti.   ovaj zanat imao svoje specifičnosti koje
                                                              Ovome su svakako   su ga razlikovale od produkata koji su
                                                             pogodovali i boga-  dolazili i s Istoka i sa Zapada. Procesi
                                                              ti rudnici (Olovo,   su bili šaroliki i vremenom su doveli do
                                                              Kreševo, Fojnica,   realizacije zrelog opusa. Sve je to dalo
                                                               Vareš, Srebreni-  kreativni polet domaćim majstorima
                                                               ca...). Tradicija   koji su konstantno držali visok kvali-
                                                                je nastavljena i   tet izrade, i to od 16. pa sve do početka
                                                                u osmanskom    20. stoljeća.
                                                                 periodu, među-
                                                                 tim, tada dola-  IBRICI
                                                                 zi i do određe-  Jedan od najznačajnijih reprezenata
                                                                 nih promjena.   kazandžijske umjetnosti bili su ibrici. Oni
                                                                 Srednjovje-   su imali svoj vremenski put razvoja što
                                                                 kovne  gilde   se tiče oblika i ukrašavanja. U ibriku se
                                                                zamijenjene su   čuvala i iz njega točila voda i on je uvi-
                                                                esnafskim orga-  jek imao prepoznatljiv elegantan oblik, a
                                                               nizacijama čiji se   imao je i svoje inačice, poput velikih džu-
                                                              dijapazon  rada   guma ili manjih ibrika i šerbetnjaka koji
                                                              enormno proši-   su služili za posluživanje. Centar izrade
                                                             rio. S Osmanlijama   bilo je Sarajevo i izgleda da je ovaj grad
                                                            dolazi i do masovne   opskrbljavao ibricima veći dio Balkana.



         70  22/7/2022 STAV
   65   66   67   68   69   70   71   72   73   74   75