Page 71 - STAV broj 385

Pojedini raniji sačuvani primjerci proizvoda. Mnoštvo ibrika koji su uvo-
Rad u
iz 18. stoljeća (od kada možemo pratiti metalu, ženi iz Turske, Irana i arapskih zemalja
razvoj ibrika) imali su nešto zdepastiji Muzej vjerovatno su ostavljali dojam na do-
izgled i širi tib pri dnu, dok elegantnije Sarajeva maće majstore, pa je eksperimentiranje
forme susrećemo u 19. stoljeću, kada se s oblicima bilo naširoko prisutno. U 19.
formira standardizirani tip ibrika kakav stoljeću dominirao je ibrik s okruglim,
poznajemo danas. Iako su bili izrađivani loptastim tibom, elegantnom izvijenom
za masovnu upotrebu, pojedini ibrici ipak drškom i istaknutim postoljem, a kako se
su bili bogato dekorirani. To je bio sličan ulazilo u stoljeće, ovaj oblik sve se više
stilizirani vegetabilni vokabular koji smo usavršavao i ukrašavao, obično s vege-
mogli vidjeti i na drugim predmetima, tabilnim uzorcima prepoznatljivim za
prije svega na sahanima i demirlijama. sarajevske majstore.
Najstariji sačuvani primjerci ibrika u
našim zbirkama potječu s početka 18. st. DEMIRLIJE
Na jednom takvom iz Zemaljskog muzeja Uz ibrike, demirlije predstavljaju
ugravirano je Izrađen u pokrajini Bosni, u glavnu temu priče o umjetničkoj obra-
Sarajevu, 1124. tj 1714., s imenom vlasni- di metala u Bosni i oduvijek su sma-
ka. Natpis je ispisan u kružnici i ukrašen trane luksuznim predmetima. Široke
stiliziranim listovima. Potpise i datira- metalne kružnice (na kojima se ina-
nja susrećemo često kod tadašnjih ibri- če objedovalo) davale su mogućnost
ka, što samo govori da su ti predmeti bili izrade složenih i transparentnih kom-
cijenjeni i skupi, pa čak i nasljeđivani. U pozicija s motivima karakterističnim
to vrijeme preferirana je robusnija izrada za bosansko zanatstvo. Koliko je sve
i veoma upečatljiv dekorativizam, a ono to bilo bogato i originalno, pokazuje
što se može smatrati arhaičnošću bio je da je postojalo više nezavisnih radionica relativno dobro očuvan opus ovakvih
izraz slobode oblikovanja. Pogotovo nije sa svojim kalupima. Prema tome, krei- umjetničkih predmeta od kraja 17. do
postojao uniformirani dizajn masovne ranje sopstvenog proizvoda bio je odraz druge polovine 19. stoljeća.
proizvodnje koji uočavamo kasnije. ne samo ondašnjeg ukusa već i konku- Nisu nam se sačuvali stariji primjerci
Svaki sačuvani ibrik iz 18. st. različit rentnosti. Ovdje svakako možemo govo- i nepoznanica je u kojoj su mjeri demir-
je od drugog i kao da je rađen po speci- riti i o utjecaju predmeta s Istoka, ali i lije izrađivane i ranije. Centralno mjesto
fičnom ukusu majstora, što samo govori istovremenom traženju čisto bosanskog izrade svakako je bilo Sarajevo, s kojim
se nije mogao mjeriti niti jedan drugi
grad na Balkanu. Sačuvane posvete na
S Osmanlijama dolazi i do masovne upotrebe bakra, s pojedinim demirlijama, a koje se danas
obzirom na to da su predmeti od tog materijala postali čuvaju u evropskim zbirkama, pokazu-
ju da su bile poklanjane kao luksuzni
veoma pristupačni i traženi (već se 1512. godine bakarno predmeti i da su kao takve bile cijenje-
posuđe iz Sarajeva izvozi u Dubrovnik). Najsnažnije cehovske ne i prepoznatljive kao bosanski umjet-
organizacije u Sarajevu bile su upravo one koje su se bavile nički produkt. Zbog toga ih stilistički
trebamo odvojiti od anadolijskog, arap-
umjetničkom obradom metala. Unutar takvog okruženja došlo skog ili perzijskog utjecaja, pa ih u tom
je do širenja, razvoja i podizanja kvaliteta, dok su stilistička kontekstu treba i posmatrati.
Izgleda da se ornamentalni svijet bo-
kretanja na tom polju išla prema prihvatanju orijentalnih sanskih demirlija razvijao autohtono,
dekorativnih shema koje su dolazile s istoka, ali i osmišljavanju iako su utjecaji sa strane bili neminov-
ni. Međutim, ispalo je da su oni ipak bili
čitavog niza ornamentalnih rješenja koja će sadržavati ograničeni. Pristup kompoziciji pogo-
autohtoni, tipično bosanski osjećaj za formu i lijepo. tovo nije imao veze sa srednjoistočnim
produktima, iako su oni bili poznati u
našim krajevima. Demirlije arapskog
svijeta bile su u potpunosti prekrivene
sitnim rumi vitičastim ornamentom i
često kaligrafskim ispisima, a što go-
tovo uopšte ne postoji kod bosanskih
demirlija, dok su figuralne predstave, a
koje možemo vidjeti na perzijskim pred-
metima, u potpunosti odbačene. Izgleda
da još samo možemo govoriti o anado-
lijskom utjecaju, koji je na početku bio
apsorbiran, kasnije redefiniran, a zatim
i konačno poništen, te zamijenjen origi-
nalnim bosanskim stilom.
(Iz neobjavljene knjige Kenana
Šurkovića: “Kratka historija islamske
umjetnosti u Bosni i Hercegovini”) n

STAV 22/7/2022 71