Page 56 - STAV broj 319

DRUŠTVO

kantardžije, samardžije, ibrikčije, kalajdžije,
kasapi i još pedeset i četiri zanata mogao si
izučiti u sarajevskim čaršijama – već su da-
leko. Svi su, pa i šegrti sabljara, koji trče čak
do Ćumurija mosta, već u radnjama i prihva-
taju se prvih poslova, sasvim svjesni da oni
svojom grajom pokreću dan i, da nije njih,
do akšama bi se ispijala kahva i samo bi, po-
tmulo i tiho, zveckale srebrne tacne na koji-
ma se ljuljaju fildžani s očima punim kahve-
ne pjene. Tako je svakog jutra otkako je tu,
ispod Čekrekčijine džamije, u ibrikdžijskoj
čaršiji izgrađen mekteb za šegrte. Nastava je
počinjala u sabah, a završavala u devet sati,
kada je otpočinjao svakodnevni život čaršije.
Alija Bejtić ovaj mekteb naziva prvom še-
grtskom školom u Bosni. Od Hamdije Kre-
ševljakovića saznajemo da je osnovan 1783.
U knjizi Esnafi i obrti u starom Sarajevu on
piše da se tu izučavala vjeronauka i arebica,
a pojedini šegrti nastavili bi školovanje, te bi
uspijevali da završe i medrese, pa bi postaja-
li imami, mujezini i esnafske dovadžije. Od
njega saznajemo još i to da je mekteb bio na
spratu, iznad magaza, pa bi bilo dobro dodati
da je svakog jutra, punih 129 godina, dječač-
ki smijeh koji bi budio usnulu čaršiju bivao
najavljivan tutnjem stotina stopala koja po-
skakuju drvenim basamacima spuštajući se sa
sprata na kaldrmu. Kreševljaković piše ovako:
“Kazandžija i hasećija Hadži Osman Hadži-
muharemović, iz Mišćine mahale, popravio je Narednih je stotinu godina Sarajevo liječilo izvježbani vojnici. Jedan je ulaz za sve i do-
šest magaza i nad njima mekteb i dvije sobe rane. Pokušavalo je izmisliti građevine koje voljno širok da može proći tovarni konj. Gra-
u Oprkanju, odredivši da se iz prihoda plaća će odbiti od sebe svaki požar. đene su od kamena i od tvrde, deset godina
mualim u mektebu, mutevelija i nadzornik Tih godina jedan od onih hadžija koje dimljene hrastovine, a prikiva se gvozdenim
i o tome je napisao zakladnicu 4. IV 1783. snađe nesreća te ih opljačka na putu, umjesto klanfama. Tako je objašnjavao i kleo se da se
To je prije bio Šakin vakuf koji je propao u uobičajenih poklona iz svetog grada, donese na ovom svijetu nije rodio takav požar koji
jednom požaru. Mekteb, za koji je osnovan riječ daire. Bio je tako uzbuđen da je još iz bi mogao načeti te grede u koje je teže za-
ovaj vakuf, pohađali su samo šegrti raznih sedla počeo objašnjavati kako ju je pronašao kucati ekser nego u živ kamen, a magaze u
esnafa. Mekteb je radio sve do 1912. godine.” u arapskom i da znači krug. Onda se spusti s krug, nastavljao je, još ako se opašu visokim
konja i zaokruži kandžijom u prašini. Oko zidom, pravi su oklop i ni najveći požar nije
PRVE DAIRE tog kruga poče crtati nake kvadrate, kazu- sposoban da se razmaše među njima jer ni-
Historičari kažu da u ono vrijeme na ci- jući da su to magaze i dućani. Vidio ih je u otkud nema propuha da ga ponese.
jelom Balkanu nije postojao grad u kojem Damasku, u Isfahanu, u Smirni, nabrajao je Ali i ovaj put ispostavi se kako je Sarajli-
si mogao naći daire, do ovdje, u Sarajevu. i kleo se svim i svačim i jednako uzbuđeno je lahko uvjeriti u šta hoćeš osim u neku ap-
Ušle su u modu nakon 1697. godine, kada objašnjavao kako su magaze nanizane oko straktnu novinu koju nisu vidjeli vlastitim
je Eugen Savojski užgao ovaj grad. Silnu je tog popločanog kruga kao u ogrlicu i sve je okom. Njihova priroda, stoljećima određivana
traumu kod Sarajlija izazvao taj događaj. pod jednim krovom. Jedna drugoj okrenule zanatstvom, trgovinom ili janjičarenjem, nije
Kako i ne bi, kamen na kamenu nije ostao. su lica i tako se međusobno štite, kao dobro ostavljala u njihovom umu puno prostora za

56 16/4/2021 STAV