Page 71 - STAV broj 193
P. 71
Mujaga Komadina Salih, sin Mujage Komadine Šefkija, sin Mujage Komadine
EVROPEIZACIJA MOSTARA
na bosanskom jeziku) vrlo korisni, deši- Ahmed, sin Mujage Komadine
Književnik Ibrahim Kajan, tragajući frirani policijski izvještaji koji dodatno
za detaljima iz Mujagine biografije, dotiče osvjetljavaju Mujagin politički angažman. Josepha (1848–1916). Kajan konstatira da
se i historijskog razvoja svog rodnog grada je gradonačelnički mandat Mujage Ko-
– od samih početaka iz ranog osmanskog Autor nam nastoji približiti i aktiv- madine definitivno označen uređenjem
perioda, pa sve do savremenog doba. S nosti koje je Komadina poduzimao kao i evropeizacijom Mostara, na opće zado-
historijske distance pronicljivi autor pro- član Gradskog vijeća u prvim godinama voljstvo svih njegovih stanovnika. Gra-
mišlja o specifičnim okolnostima nasta- 20. stoljeća. Nemali je Mujagin doprinos donačelnik je, pun entuzijazma, poticao
lim nakon austrougarske okupacije Bosne u realizaciji odluka o podjeli Mostara na elektrifikaciju, proširenje gradskih pro-
i Hercegovine 1878. godine. Uspijeva dati kvartove, proširenju vodovodne mreže, metnica, uređenje parkova, pokretanje
i svoj doprinos geneološkom proučavanju te općenito u unapređenju gradskih ko- privrednih postrojenja, otvaranje novih
Mujagine porodice. S tim u vezi, nakon munalnih usluga. Posebno se čini bitnim škola, bolnica. U isto vrijeme, Gradsko
što je konsultirao prvorazredne izvore, Mujagino zalaganje za proglašenje, kao i vijeće brinulo je i o redovnom stipendi-
utvrđuje da se Komadine u Mostaru po- primjenu novog općinskog statuta iz 1907. ranju darovitih mostarskih učenika.
javljuju u prvoj polovini 19. stoljeća. Tako- godine, koji je Mostaru omogućio nešto
đer, pokušava rasvijetliti i malo poznatu, veći stepen autonomije. “STRATEGIJA PRISILNOG ZABORAVA”
mladalačku (osmansku) fazu Mujaginog
života. Postepeno, otkriva se lik agilnog Kajan nam pruža osnovne informaci- Mnogo je većih ili manjih pionirskih
poduzetnika spremnog da iskoristi sve je i o Mujaginim graditeljskim poduhva- projekata koji se mogu pripisati gradona-
pogodnosti kapitalizma i modernizacije tima kojima je Mostar poprimao izgled čelniku Komadini i njegovim saradnicima.
koji u Mostar dolaze s upravom dvojne evropskog grada. Tako saznajemo kratku Gradska električna centrala (1912), Lučki
monarhije. Zasigurno osnovano, u knji- historiju Mujagine musafirhane (1883), most preko Neretve (1913), Gradska banja
zi se u više navrata potcrtava Mujagina stare općine (1890), te reprezentativnih na Musali (1914) – samo su neki od njih.
humanost i velikodušnost. Naime, među objekata na Glavnoj ulici koji su posta- Ni kao gradonačelnik Mujaga nije zabo-
Mostarcima je do danas ostala zapamćena li poznati kao zgrada Djevojačke škole ravljao socijalno najosjetljivije kategorije
njegova sklonost da stečeni imetak troši (1893) i zgrada Zeme / Name (1898). Na stanovništva. Pored ostalog, u Mostaru se
“na Božijem putu”, tj. nesebično pomaže mostarskom šetalištu Komadina je (1901)
svoju zajednicu i “obične ljude iz mahale”. podigao svoju raskošnu vilu, a u maha-
li Cernica (1906) palaču koja je nakon
Kajan se donekle upušta i u vrlo slo- Drugog svjetskog rata služila kao zgrada
ženo pitanje antirežimskog pokreta koji Općinskog suda. Mujaga je zaslužan i za
je koncem 19. stoljeća predvodio mostar- temeljitu rekonstrukciju Ćejvan Ćehajine
ski muftija Ali Fehmi Džabić. Naravno, džamije (1885), kao i izgradnju prve dža-
fokusira se na ulogu Mujage Komadine u mije u selu Drežnica (1903). Nažalost,
tim historijskim dešavanjima. Pritom je pojedina od navedenih zdanja, kako pri-
naglašen značaj osnivanja muhamedan- mjećuje autor, danas su u ruševnom sta-
skog čitalačkog i dobrotvornog društva nju i vape za obnovom.
– mostarske “Kiraethane” (1898), što je,
prema autorovom mišljenju, bio Muja- Značajan dio knjige (Poglavlja VII,
gin prvi ozbiljniji društveno-politički VIII, IX, X) tretira ulogu Mujage Koma-
iskorak. Iz tog perioda, obilježenog vrlo dine kao gradonačelnika Mostara (1910–
dinamičnim političkim dešavanjima s do- 1918). U sklopu toga, posebna pažnja
sta obrata, u knjizi su ponuđeni (prvi put posvećena je atmosferi koja je u Mosta-
ru vladala 3. juna 1910. godine, tokom
historijske posjete austrijskog cara Franza
STAV 15/11/2018 71
