Page 86 - STAV broj 221-222
P. 86

KULTURA



          Švedsku, s morem bez sunca. Semezdin   ŠARENKAPIĆ: Zasad ne, a ko bi to i   nezavisnih medija u regiji “Lokal pres”.
          Mehmedinović cijelu Bosnu i pride sve   učinio, osim na svoju štetu. Ali bi baš   U Kragujevcu je bio čovjek po imenu
          na svijetu Aleksandrije. I gdje god da su,   bilo lijepo, prije no se tamo ode. Nekako   Pavle Ćirović, sama svjetlost i urednik
          oni su. U kojim god jezicima, svoji su. U   to odlažem, jer pišem pa trajem bez sabi-  lista Svjetlost, a u Vranju dragi mi prija-
          kojim god sistemima, sami su. U kojem   ranja. Neka me još malo. Nek se sabira-  telj i vrli novinar, urednik Vranjskih Vu-
          god narodu, manjinci su. I zato ih volim.  nijem bave naši živi, hodajući “klasici”.  kašin Obradović. Da nije njih bilo, ne-
                                                                               zavisnih medija ne bi ni bilo, u tolikom
          STAV: Ipak je Novi Pazar i sandžački kraj   STAV: Književni časopis Mak izašao je   broju bar u Srbiji. Asocijacija je ubrzo
          našao najviše prostora u Vašem pisanju,   u 33 broja. U prvom broju objavljenom   imala oko 30 dobrih medija, čiji je uku-
          obilježio je Vaš pjev, zar ne?    1993. godine izašao je tekst Maka Diz-  pni tiraž bio od skoro milion primjera-
          ŠARENKAPIĆ: Niko ne bira gdje će da   dara o bosanskom jeziku. U nezgodno   ka. Tu je bila i Koha s Kosova, Onogošt,
          se rodi, a jesam svojevoljno propisao i   vrijeme ste krenuli, trebalo je hrabrosti   Standard i Monitor iz Crne Gore. Bilo je
          progovorio, čini mi se, njegovim dahom.   za taj podvig.             to dobro dok je trajalo. Sarađivali smo s
          Grad je Novi Pazar čudo od mjesta, lako   ŠARENKAPIĆ: To je bilo mučno i muč-  mnogim, pravim novinarskim agencija-
          se u njega uđe, a teško iz njega izađe. Eto,   ko vrijeme. Sve na šta sam se naviknuo   ma, nevladinim organizacijama i udruže-
          trude se ljudi od nauke književne da zao-  propalo je ili je na moje oči propadalo. I   njima esnafa. Pomagali su nas prijatelji
          ru brazdu i naprave baštu ljepotnu. To je   vjera u ljude i nada za nas, naš napredak,   iz zemlje i inostranstva, uglavnom hra-
          uradio svojevremeno moj prijatelj, pisac   a ljudi su postali samo meso za klanice. U   bri i pametni, od Fondacije “Soroš” do
          i izdavač, po mnogo čemu Pazarac, Almir   školama sam učio jedno, u vojsci drugo, u   Helsinškog komiteta. E, kad je pao Slo-
          Zalihić, Mostarac. Napravio je i objavio   kući sve to i još ponešto. Bilo me je strah,   bodan Milošević, krenulo se raznim pu-
          dvije antologije proze i poezije pisaca iz   bilo nas je strah. Domislili smo časopis   tevima u futile i žutilo. Ponajviše patim
          Sandžaka. To nikako ne smije da se krije.   Mak, poslije nekoliko objavljenih knjiga   zbog zaludnih gubitaka ljudskih života.
          Dok je još živ i za života, nek mu neko   u edicijama “Baština” i “Sofra”. Knjige   I ničim se to izgubljeno ne da nadokna-
          sokače naše dodijeli ili neka loža časno   Safeta Bandživića Ratna tragedija musli-  diti. Na sreću, komunikacijske veze sve
          zasluži mu ime. A odmah do njega neku   mana i Divan Sulejmana Tabakovića – za   su bolje među ljudima, a pride još ako
          možda i vjetrovnu uličicu prozovemo   jedan vijek dosta. Jedno se događa, a drugo   imaš šta da pokažeš i kažeš, lagodno je
          imenom Sime Budmanija, Dubrovčanina   prešućuje. Kad se krene od Krleže, pre-  biti s njima. Bez ljudi, drugih i druga-
          i Pazarca, koji je prije dva vijeka tvorio i   ko Maka Dizdara do Alije Isakovića, sve   čijih, čak i da je cio naš svijet ovdje, u
          prvi Pazarski književni rječnik ovdje sači-  ti postane jasno. Bolno jasno. Časopisom   ovoj hapsani, sve to ne bi značilo ništa.
          nio. U takvom bih rodnom gradu volio da   Mak htjelo se sačuvati ljude na jednom   Dosadno je biti isti. I mračno je biti isto.
          žive naša djeca i da serbez mrdnu svukud,   mjestu, prave ljude, umjetnike, pisce, in-  A od svega toga, najcrnje je meni moje
          nit bojazna, nit sramna da su niotkud.  telektualce, upućene samo na svoju glavu   manjinstvo!
                                            i dušu. Odbraniti se istinom od nedostoj-
          STAV: Pisanje ste počeli u rimovanom, a   nosti i gnusobe laži, umjetnošću od neum-  STAV: U medijima se može naći podatak
          nastavili u slobodnom stihu...    jetnosti, napraviti časopis bolji od planete   da ste 90-tih godina prodali staru roditelj-
          ŠARENKAPIĆ: Odbolovao sam klasične   zemlje. Časopisi Mak i Has nastali su iz   sku kuću da biste mogli izdavati knjige.
          pisce i gotovo otrpijao s Danteom. I nisam   nevolje, a od nevolje su i prestali izlaziti.   Vaša izdavačka kuća “DamaD” izdala je
          rimom počeo, ona me drmnula kasnije,   A evo, nevolje još traju. Gore je no što se   stotinjak knjiga, u koje ste potrošili no-
          kad sam klasike ruske izučavao i neke za   misli da je. Vlada pusto medijsko žutilo.   vac od prodate kuće a da ništa niste za-
          sebe prevodio. Moje prve pjesme slobod-  Blasfemija i zabava, ruho i truhlo truplo   radili. Da li je to tačno?
          nog su stiha. Rima je došla s Bodlerom,   i beskrajna laž i beskrajno more prosta-  ŠARENKAPIĆ: Tačno je to, ali i ovo. Bili
          Goetheom, Rilkeom, A. Fetom, Blokom,   kluka i prostačenja.          smo planirali, prije belaja rata, napraviti
          Pasternakom, Mandeljštamom, Jejtsom i,                               od tih para porodičnu kuću, žena i ja, za
          da ne nabrajam, završila s Brodskim. Tako   STAV: Šta se desilo s magazinom Has,   svoju djecu vatan. Baš kad je moja supruga
          će i biti. Ali to više nije važno, moguće   čiji ste Vi također pokretač?  Zibija Dervišhalitović-Šarenkapić stajala
          je praviti i sonete bez rime. Znam neke   ŠARENKAPIĆ: Has je bio “list manjine   pred blagajnom za kupnju građevinskog
          rijetke, meni drage pjesnike, koji sve to   u većini slučajeva”, stajalo je ispisano is-  materijala, čulo se da je zlo počelo. Odu-
          prave na genijalne načine. Tu rima ustu-  pod njegovog imena. Mjesečnik, dvone-  stala je od gradnje kuće porodične i na-
          kne, a razum s dušom plane, u plesu. Ta-  deljnik, pa nedeljnik, magazin za rijetke,   pravili smo izdavačku kuću “DamaD”.
          kve su te velike pjesme, a njihovi tvorci   dobromisleće, pravdoljubive, slobodne   S njom možemo i pod strehu, rekla je. U
          veliki su pisci današnjice.       građane i sunarodnjake. Has znači i pri-  početku nam je redakcija bila uglavnom
                                            vatni posjed iza kojeg stoji čovjek. Has   kahva “Novi Pazar”, a danas još uvijek
          STAV: Objavili ste 11 knjiga poezije, pla-  je, uz kragujevačku Svjetlost i Vranjske   rade i ta kahva i “DamaD”. Međutim,
          nirate li da objavite sabrana djela?  iz Vranja, inicirao osnivanje Asocijacije   propadalo je ono što se kao para vraćalo
                                                                               od prodaje knjiga. Inflacija, bogme, čini
            Kad sam u Pazaru, živim Sarajevo i pišem poeziju, a kad sam u      čuda i jede pare u dirigiranim lopovskim
                                                                               sistemima. Kao i rat, baca ili podiže ko
            Sarajevu, pišem o Pazaru. Sjetih se ovoga – napisao sam prvu       ljude, ko neljude, jednostavno baš. Knjige
            knjigu pjesama “Kućnu negu” dok sam studirao u Prištini. Ti        koje smo štampali ne haju za to, eno ih,
                                                                               neke malo ožutjele, ali traju i doštampa-
            nemiri me ondašnji cijelog vijeka uznemiruju, ranjavaju, unizuju.   vaju se negdje i čitaju.
            Poezija me naučila da se sve na svijetu zbog nje dešava, da bi u   STAV: Vaša želja bila je da među Novopa-
            njoj nešto lijepo ostalo iza nas i poslije kraja svijeta           zarce promijenite naviku masovnog ne-
                                                                               čitanja, da li ste i koliko u tome uspjeli?



         86  30/5/2019 STAV
   81   82   83   84   85   86   87   88   89   90   91