Page 61 - STAV broj 207

i školuje. Ovdje svako traži svoje mjesto Država i određena jezik. Većinom svi posjećuju domovinu
poštujući svu različitost, sistem i dru- u toku ljetnih mjeseci, pa i to pomaže u
gačiju kulturu, ali prvenstveno cijeneći ministarstva, gradovi i gradske očuvanju bosanskog jezika kod mlađe
svoje. Država i određena ministarstva, skupštine organiziraju iftare populacije”, napominje Jakupović.
gradovi i gradske skupštine organizi- za sve muslimane, odnosno Finci znaju osnovne stvari o našoj do-
raju iftare za sve muslimane, odnosno prvake islamskih zajednica movini, a ono što ih zbunjuje jesu politički
prvake islamskih zajednica i mesdžida. procesi koji se ovdje odvijaju. Većinom su
Bošnjaci su se veoma dobro snašli i inte- i mesdžida. Bošnjaci su o Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji počeli
grirali u ovo društvo. Po saznanju, 95% se veoma dobro snašli i učiti krajem osamdesetih i početkom de-
Bošnjaka je zaposleno. Hvala Bogu, naši integrirali u ovo društvo. Po vedesetih godina, kada u Finsku pristižu
mladi završavaju dobre škole, fakultete i doseljenici s tog dijela Evrope. Ono što
sve više dolaze do boljih radnih mjesta. saznanju, 95% Bošnjaka je sprečava prisnije odnose između Bosne
Tako danas među Bošnjacima ima veliki zaposleno. Hvala Bogu, naši i Hercegovine i Finske jeste nepostoja-
broj istaknutih članova finske zajedni- mladi završavaju dobre škole, nje ambasade koja bi dodatno utjecala
ce”, navodi Šabić. na ostvarivanje dodatnih veza.
Ipak, i pored kvalitetnog životnog fakultete i sve više dolaze “Procesi u Bosni za Fince su kom-
standarda u Finskoj, ono što Bošnjaci- do boljih radnih mjesta. Tako plicirani za razumjeti, jer je Finska jed-
ma u ovoj zemlji najviše fali svakako je danas među Bošnjacima ima na od najuređenijih zemalja na svijetu.
domovina Bosna i Hercegovina, o čemu veliki broj istaknutih članova Prije rata u Finskoj nije bilo dijaspore
svjedoči Šabić. Također, ono što ističe iz bivše Jugoslavije, a inače, dijaspora je
jeste i posebna povezanost Bošnjaka iz finske zajednice”, navodi Šabić mlada pojava u Finskoj u odnosu, npr.,
Finske s maticom, u koju se vratilo ne- na Švedsku, gdje su doseljenici počeli
koliko pojedinaca. Posebno su časovi na srpskom i negdje dolaziti poslije Drugog svjetskog rata.
“Nigdje nije kao u svojoj zemlji, kod na hrvatskom jeziku, koji nemaju veze U Finskoj se doseljenici u brojnijem
svojih najbližih, najmilijih, odnosno u Bo- s nastavom na bosanskom, a ove zemlje smislu pojavljuju osamdesetih godina.
sni i Hercegovini. Nema je bolje i draže i preko svojih ambasada plaćaju dodat- Pošto nema nikakve dijaspore odranije,
na ovom dunjaluku. Međutim, želja ostaje ne časove koje održavaju isti nastavnici. Bošnjaci su krenuli od nule i sad stvara-
pusta. Bosna se voli, ali ovdje se živi. Bo- Izbor nastavnika vrši ministarstvo obra- ju dijasporu. U Finsku su došli većinom
lji uvjeti i vladavina zakona u ovoj državi zovanja dotičnog grada na osnovu kon- prvo logoraši i njihove porodice iz Bo-
znatno su izraženiji. Mnogi se ne mire sa kursa. Također, u Finskoj djeca imaju sanske Krajine (Prijedor i Banja Luka)
svim onim što se dešava u Bosni, a poseb- vjeronauku u vjeri kojoj pripadaju, jedan i iz istočne Bosne (Srebrenica i Žepa).
no u manjem bh. entitetu. Svi očekuju od školski čas sedmično. Oni koji ne žele Znači, oni što su preživjeli genocid. U
struktura vlasti da se više i efikasnije po- pohađati časove vjeronauke pohađaju genocidu su prvo ubijeni svi školovani,
radi na izgradnji boljeg društva i države čas Pogled na život, gdje se uči i o svim tako da je bio izazov prilikom organi-
ako Bog da. Ukoliko se to dogodi, onda vjerama. Asimilacija polahko utječe, ali ziranja dijaspore jer nismo imali puno
možemo očekivati interes za veći povra- nastojimo održati svoju kulturu i sve visokoobrazovanih Bošnjaka. U Finskoj
tak”, kaže Šabić. ono što se pod tim podrazumijeva, kao nema ambasade ni konzulata BiH, svi
što je vjera, jezik, muzika, folklor, sport, se poslovi obavljaju preko ambasade u
DOPUNSKA NASTAVA NA BOSANSKOM način odijevanja, način ophođenja pre- Stockholmu. Tek zadnje dvije godine
“Dopunska nastava je na dobrovolj- ma komšijama, hrana itd. Sloboda vje- smo uspjeli ostvariti saradnju, iako smo
noj bazi i škola mora organizirati na- roispovijesti je zagarantirana. U javnim to pokušavali sve vrijeme, da se jednom
stavu ukoliko ima više od četiri zainte- ustanovama (bolnice, škole), ako kažete godišnje održi konzularni dan u Finskoj
resirana djeteta za pohađanje. Škola se da ne jedete svinjetinu, poslužit će vam kako naši građani ne bi morali putovati
odvija u sklopu normalnog obrazovanja drugu hranu. Iako i u Finskoj desnica u Stockholm. Putovanje brodom u jed-
dva školska časa sedmično i pod Mini- ojačava, što dovodi do porasta rasizma nom pravcu traje čak 11 sati, a ambasa-
starstvom obrazovanja i kulture, koje i i islamofobije, ipak možemo reći da nas da ne radi vikendom, tako da se gubilo
snosi sve troškove škole na maternjem Finci dobro prihvataju i podstiču da oču- puno vremena. I ovo je jedan od razlo-
jeziku. Škola na bosanskom jeziku odvi- vamo svoju kulturu. Asimilacija utječe na ga da je oko 70% građana uzelo i finsko
ja se u regijama gradova: Turku, Vaasa, mlađe generacije, ali kroz rad udruženja državljanstvo. Finska dozvoljava dvojno
Helsinki i Tampere. Nastavnici su Bo- i nastavu na bosanskom jeziku u ško- državljanstvo, tako da su zadržali i svo-
sanci, u svakoj regiji po jedan nastavnik. lama mlađe generacije znaju bosanski je”, završava Jakupović. n

STAV 21/2/2019 61