Page 63 - STAV broj 207

toliko veliki ispijači kahve kakvim se
smatramo. Daleko ispred nas su Holan-
đani, pa Finci, Šveđani, Danci, Nijemci.
U Evropi smo, po tim podacima, na 24.
mjestu. Na svijetu najmanje kahve po-
piju Nigerijci.
Ljubav čovječanstva i kahve počela je
u 13. stoljeću u Etiopiji. Odatle su je no-
madi, koji su žvakali bobice kako bi ostali
budni čuvajući stoku, donijeli u Jemen. U
toj je zemlji kahva kultivirana i dobila je
ime “qahwa”. Raširila se nakon što ju je
sufijski mistik Al-Šadili promovirao ze-
mljom, tvrdeći kako mu ona pomaže da
provede mnogo više vremena u molitvi
i kontemplaciji. Tvrdile su sufije i kako
im ona pomaže da što lakše prebrode po-
teškoće koje je u ta doba sa sobom nosilo
hodočašće u Meku. Kahvu su brzo raširili
nomadi, a iz Jemena potječe i njeno ime
koje se raširilo svijetom. Riječ qahwa na se u njima okupljali. Vlasti su smatrale Njemački vladar Friedrich Veliki
turskom je postala kaveh, a onda na ho- kako su kafane mjesta susreta zavjereni- bio je jedan od evropskih plemića koji je
landskom koffie prije nego što je postala ka i pobunjenika. shvatio kako može profitirati od te miste-
coffe na engleskom. Holanđani su bili ti Isprva, kahva nije previše impresi- riozne biljke. Proglasio je državni mono-
koji su prokrijumčarili sjeme kahve iz onirala Evropljane. Putnici na istok ža- pol na uvoz i pečenje kahve 1780. godi-
Jemena u Evropu. lili su se na njezin ukus i efekte koje je ne. Kahvu je, zahvaljujući tom zakonu,
Kahva se prvi put pojavljuje u arap- izazivala. Krajem 17. stoljeća zabilježe- bilo dopušteno destilirati samo u kraljev-
skim rukopisima iz 15. stoljeća. Jemenski ne su i prve rasprave o kahvi u kojima skim trgovinama. Imenovani su posebni
sufijski mistici u kahvi nisu uživali onako se evropski konzumenti upozoravaju na nadzornici koji su kontrolirali monopol.
kako mi u njoj uživamo danas. Okupljaju- nju i preporučuje im se da je uzimaju s Ipak, hotelijer Christian Gottlieb Förster
ći se, jeli su “kizh”, sirove bobice koje su velikim oprezom. Međutim, oni koji su saznaje kako postoji “mediteranska ciko-
zalijevali vrelom vodom. Jemen je stolje- putovali na Orijent u 16. stoljeću dono- rija”, biljka iz porodice tratinčica koja je
ćima bio jedini proizvođač kahve na svije- sili su priče o čudesnom crnom napitku. izgledala poput kahve i imala okus sličan
tu, a iz Jemena je zrno stiglo do Arapskog Godine 1582. liječnik iz njemačkog Au- kahvi. Nakon smrti Friedricha Velikog,
poluotoka, Otomanskog carstva i Perzije gsburga piše o njezinom učinku nakon prava kahva postaje iznimno popularno
krajem 15. stoljeća. Muslimanski su uče- svog putovanja na Bliski istok. Izvjesni piće oko 1850. u Njemačkoj. Otvaraju se
njaci tog vremena raspravljali o tome je mletački trgovac osjeća da bi kahva mo- mnogi kafići, kao što su “Alster Pavilion”
li novootkrivena biljka medicinski pre- gla biti dobar poslovni potez i početkom u Hamburgu, Café “Reichard” u Kölnu
poručljiva i vjerski podobna, da li je nje- 17. stoljeća donosi kahvu u Veneciju. ili Café “Bauer” u Berlinu. Skoro dva
zina konzumacija grijeh poput upotrebe Godine 1647. u Veneciji je otvoren Café stoljeća nakon što je u Istanbulu otvore-
alkohola, opijuma ili hašiša. Godine 1511. “Florian”. Već 1652. London ima svoju na prva kafana.
vlasti Meke odlučile su zabraniti kahvu. prvu kafanu, 1671. otvara se jedna u Mar- Prije Njemačke, London je već imao
Piće je, naime, izazivalo nesanicu, uzro- seilleu, a zatim 1673. u Bremenu, 1677. u mnogobrojne kafiće, a historičari se i da-
kovalo glavobolje i, navodno, dovodilo do Hamburgu i 1683. u Beču. Kafane brzo nas spore oko toga gdje je, nakon Istanbu-
nemoći. U praksi, međutim, zabrana nije postaju omiljeno mjesto susreta umjetni- la, otvorena prva kafana, u Londonu ili
uspjela jer je kahva već postala iznimno ka i naučnika. u Njemačkoj. U Parizu, Londonu i Am-
popularna. U Kairu je kahva zabranjena Arapi i Turci dugo su ljubomorno ču- sterdamu zrna kahve naveliko se prodaju
1532. godine, međutim, zabranu su po- vali kao državnu tajnu način uzgajanja, u trgovinama a brzo postaje popularna i
štovali samo ultrareligiozni, konzerva- prženja i mljevenja kahve. Međutim, po- kao dodatak kolačima ili kao liker. Godi-
tivni imami. duzetni Holanđani koriste se lukavstvom ne 1905. Ludwig Roselius dobio je patent
U Egiptu ili Siriji osmišljene su teh- i mitom kako bi se dočepali biljke koju za proizvod bez kofeina nazvan “Kaffee
nike prženja kahve kakve prakticiramo žele uzgajati u svojim staklenicima. Po- HAG”. Godine 1938. “Nestlé” je tržištu
i danas, a sve kako bi se ublažio njezin četkom 18. stoljeća počinju je saditi u ponudio instant-kahvu, a nakon Drugog
gorak ukus. Mlinovi za kahvu izmišljeni svojim kolonijama, u današnjoj Šri Lan- svjetskog rata kahva postaje simbol obno-
su u Siriji u 16. stoljeću. Kahva je bila ki i Surinamu. Portugalci odlučuju isto ve i njemačkog gospodarskog čuda. Tada
i predmet rasprava otomanskih vlasti u napraviti u Brazilu, Englezi na Jamajci, je piti kahvu značilo da osoba zarađuje
Istanbulu. Pod utjecajem i na zapovijed a Španci, između ostalog, u Gvatemali, dovoljno kako sebi može priuštiti i malo
propovjednika Mehmeda, utemeljitelja Meksiku, Kolumbiji i Portoriku. Ispr- luksuza. Ipak, kahva je bila i ostala izvor-
“Kadizade”, fundamentalistički motivi- va, kahva je u Evropi bila luksuz. Među- no arapska i njezino pripremanje oduvijek
ranog antisufijskog pokreta, sultan Murat tim, brzo postaje svima dostupna. Ostat je tamo smatrano znakom velikodušnosti
IV zabranio je kahvu, a onima koji budu će zabilježeno kako je u Njemačkoj na prema gostima. Danas je “qahwa” kulturna
kršili zabranu zaprijetio je smrtnom ka- početku industrijalizacije kahva postala baština koju je zaštitio UNESCO. U musli-
znom. Godine 1633. Murat IV je zabranio suplement za hranu radnicima koji su je manskom svijetu poslužiti visokokvalitet-
kafane. One su bile na lošem glasu, ne svakodnevno konzumirali jer ih je opo- nu kahvu je dužnost. Loša kahva smatra
samo zbog kahve nego zbog ljudi koji su ravljala od gladi i iscrpljenosti. se sramotnom. n

STAV 21/2/2019 63