Page 67 - STAV broj 202
P. 67

Nirha Efendić, etnolog                                                        Piše: Hamza RIDŽAL
                                                                                    hamza@stav.ba

                                                                               Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ



                                                                                      irha Efendić kustos je za usmenu
                                                                                      poeziju na Etnološkom odjeljenju
                                                                                      Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Ro-
                                                                               Ndila se 1979. godine u Zvorniku,
                                                                               a u Srebrenici je provela rano djetinjstvo
                                                                               tokom kojeg je bila suočena s teškim rat-
                                                                               nim gubicima i genocidom, izgubivši čla-
                                                                               nove uže i šire porodice. Nakon progona,
                                                                               srednjoškolsko obrazovanje nastavila je
                                                                               u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u
                                                                               Sarajevu diplomirala je arapski i perzij-
                                                                               ski jezik i književnost 2002. godine. Na
                                                                               ovoj visokoškolskoj ustanovi odbranila
                                                                               je i magistarski rad 2009. godine, a na-
                                                                               kon toga i doktorsku disertaciju iz oblasti
                                                                               književnohistorijskih nauka 2014. godi-
                                                                               ne. Istraživački fokus Nirhe Efendić ori-
                                                                               jentiran je ka radovima iz oblasti usmene
                                                                               poezije s težištem na lirskom pjesništvu.
                                                                               Jedno od najznačajnijih postignuća na
                                                                               tom polju jeste prva antologija bošnjačke
                                                                               uspavanke San u bešu, uroci pod bešu, pu-
                                                                               blicirana dvojezično (bosansko-engleski).
                                                                               Objavila je više desetaka stručnih člana-
                                                                               ka u domaćim i stranim časopisima, kao i
                                                                               istraživačku studiju Bošnjačka usmena lirika
                                                                               – kulturno-historijski okviri geneze i poetička
                                                                               obilježja 2015. godine. Priredila je zbirku
                                                                               pjesama Narodne umotvorine iz Dervente i
                                                                               okoline, knjigu od hiljadu usmenih lirskih
                                                                               i nekoliko lirskonarativnih pjesama koje
                                                                               je u prvoj polovini 20. stoljeća sakupljao
                                                                               Smajl O. Bradarić pretežno na području
                                                                               sjeverne Bosne. Nirha Efendić za Stav
                                                                               govori o bošnjačkoj tradicionalnoj kultu-
                                                                               ri življenja, mjestu i značaju uspavanke i
                                                                               sevdalinke u našem kulturnom naslijeđu,
                                                                               potrebi za osnivanjem studija etnologije...

                                                                               STAV: U knjizi Kratka historija kulture Boš-
                                                                               njaka, publiciranoj u prvom kolu Edicije
                                                                               “Bošnjaci”, napisali ste poglavlje o tradi-
          “Kao i u većini drugih naučnih oblasti, vrijedan materijal           cijskoj kulturi, obrađujući teme vezane za
          uvijek će uporno čekati marljivog istraživača. Mora se,              kulturu življenja Bošnjaka. Koliko danas
                                                                               Bošnjaci drže do tradicije?
          naime, dugoročno i u kontinuitetu raditi na afirmiranju              EFENDIĆ: Tradiciju čine propisi ljud-
                                                                               skog ponašanja naslijeđeni od predaka.
          duhovne prošlosti da bismo imali učinkovite rezultate.               Ne bih pouzdano mogla ustanoviti koliko
          Veoma je bitno imati odgovarajuću podršku sistema.                   Bošnjaci drže do tradicije na uzorku kruga
                                                                               ljudi koje poznajem, jer to je sigurno ne-
          Ozbiljna afirmacija ne može se osigurati sporadičnim                 dovoljno za jednu pouzdanu ocjenu. Tre-
                                                                               balo bi istražiti mnogo više: cijelu Bosnu
          projektima. Već godinama se govori kako je Univerzitetu u            i Hercegovinu, Sandžak, te dijelove Ma-
          Sarajevu potreban studij etnologije. Nije mi jasno zašto ne          kedonije i Hrvatske, kao i brojnu dijaspo-
                                                                               ru, te načiniti jednu sveobuhvatnu studiju
          postoji dovoljno sluha za ove društveno korisne poduhvate”           o ovom pitanju. Ono što možemo učiniti
                                                                               jeste razgovarati o indicijama koje mi kao
                                                                               istraživači osjećamo nakon terenskog rada,


                                                                                                    STAV 17/1/2019  67
   62   63   64   65   66   67   68   69   70   71   72