Page 50 - STAV broj 429

DRUŠTVO
DRUŠTVO

Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (36. dio)

KADA RIJEČ POSTANE ŠUPLJAK,

NELAGODA, GAĐENJE I PRIJEZIR

Piše: Alen KALAJDŽIJA

Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta
za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je
obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima.
Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i
historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72
rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne
radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao
na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne
konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega
su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg
naučnog saradnika. Učestvovao je na više od
60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti
bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta
za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora
u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio
recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz
oblasti bosnistike.

TOLERANCIJA DO KRAJNJIH GRANICA IZNEMOGLOSTI

Bosanskohercegovački javni prostor pun je nekada praznih ri- homofobije, regiofobije, lingvofobije i brojnih drugih fobija. Nađu
ječi, tzv. floskula, da ne kažemo jezičkih skula, u kojima su riječi se i oni koji kažu, kada se govori o toleranciji, kako ova lekse-
samo prazna ljuštura, ono što se u žargonskom jeziku zove šu- ma u izvornom značenju znači trpljenje, pa ona kobiva-kokanom
pljak i sl. Neću i ne smijem reći da jedna od ključnih riječi našeg nije adekvatna, jer, zaboga, društvo ne smije biti zasnovano na
javnog mnijenja popunjava leksema tolerancija, koja se haman trpljenju. Gledajući, npr., samo pitanje tzv. jezičke tolerancije u
izlizala do mjere da se šare njezina značenja tek u naznakama tom značenjskom kontekstu, bilo bi dobro, da ne kažemo odlič-
mogu ustanoviti. No, društvenim aktivizmom i pravim odnosom no, da postoji makar takvo shvatanje tolerancije, ali svi znaju, na
prema onome što ova riječ podrazumijeva, situacija se može i našu žalost, da ni to nije moguće dobiti u 21. st., tzv. eri ljudskih
mora popraviti, ne bi li se one šare protiv proklizavanja u druš- prava i sloboda. No, vratimo se značenju tolerancije. Prema lek-
tvenom sistemu vrijednosti aktivirale i zaustavile pad u ambis sikografskim opisima ove natuknice, navodi se obično da je to
snishodljivosti, netrpeljivosti, određenog šovinizma pa i autošo- stanje pomirljivog odnosa prema živim stvorovima – ljudima, ži-
vinizma. Ne želeći prisjedati na muku, ipak je davno bilo vrijeme votinjama, biljnom svijetu, ili pomirljivog odnosa prema nečemu
kada je bilo potrebno svesti ukupan društveni sistem na mjeru – ekologiji, mišljenju, uvjerenju. Za tu i takvu toleranciju treba se
pravih stvari i istinskih vrijednosti. Mogu razumjeti i one koji for- boriti, jer tolerancija nije samo trpljenje, iako to ishodišno mož-
siraju upotrebu ove lekseme, nadajući se da će govor utjecati na da i ima značenje, već upravo ono sekundarno značenje koje
promjenu svijesti i savjesti. Međutim, kako tome uče sociološke je dobilo svoju najrasprostranjeniju upotrebu u našem društve-
discipline, promjene u društvu počivaju na djelovanju i aktivizmu no-jezičkom kontekstu, a to je vjerovatno slučaj i s drugim kul-
– mada se ne smije nipošto zanemariti benigni ili maligni utjecaj turama i sredinama. U kontekstu razumijevanja ove riječi i njezi-
jezika i govora. Zato u našem prostoru ima puno više retoričkog ne društvene i pravne uloge, valja naglasiti da se za toleranciju
nego aktivističkog, pa se s ponosom govori o toleranciji u bh. treba boriti i izboriti, pa čak i onda kada se treba nametnuti da
društvu. Ne ulazeći u domenu svega onoga što predstavlja niz te se toleriše, jer bez snage nema ni tolerancije. No, tolerancija
neizbrojivih društvenih anomalija, nije teško zaključiti ne samo od- je u suštinskom smislu potpuna kada imaš snagu pobijediti sam
sustvo tolerancije, već i prisustvo raznovrsnih oblika ksenofobije, svoj ego i kompleks više vrijednosti. No, to je posebna priča.

50 26/5/2023 STAV