Page 48 - STAV broj 429
P. 48
DRUŠTVO
Politika i privreda u Bosni i Hercegovini velikog programa izgradnje željeznica u
pod austrougarskom upravom, koje je iz- Bosni i Hercegovini pred Prvi svjetski rat
dala Akademija nauka i umjetnosti BiH. bile predviđene subvencije od Monarhije.
Juzbašić argumentirano, dokumentirano Austrijski poslovni krugovi prema
i bez ikakvog romantičarskog zanosa do- Bosni su se odnosili kao prema koloniji. austrijskih fabrika i drugih zemalja imali
nosi podatke o tome koliko je koštala iz- Austro-Ugarska je, uključivši 1880. Bosnu trgovci naveliko iz Trsta i Beča kod kojih
gradnja infrastrukture u Bosni, građene i Hercegovinu u svoje carinsko područje, su se zaduživali bosanski trgovci.
ponajprije zbog izvoza sirovina i poslova privredno anektirala okupiranu zemlju, Iako je ustvari raspolagala finansijskim
koje su držali stranci te kako je iz budže- a taj je akt bio u suprotnosti s međuna- sredstvima koja bi odgovarala jednoj osred-
ta Bosne i Hercegovine, njezinim vlasti- rodnim statusom Bosne i Hercegovine. njoj državi, Austro-Ugarska je imala ambi-
tim sredstvima, građeno i izgrađeno sve Monarhija je u potpunosti zagospodarila ciju da igra ulogu velike sile. Prema koncep-
ono na šta se danas gleda kao na civiliza- bosanskim tržištem, a kidanje starih trgo- ciji ministra vanjskih poslova Haymerlea,
cijski iskorak. vačkih veza i novi uslovi poslovanja, te do- Bosna i Hercegovina je trebalo da postane
U Bosni i Hercegovini u doba au- lazak u prvim godinama poslije okupacije model i uzor za druge balkanske zemlje.
strougarske uprave, izuzev pruge Bo- brojnih špekulanata iz Monarhije doveli Ostvarenje tih ciljeva zahtijevalo je znatne
sanski Brod – Zenica, koja je izgrađena su do propasti niza domaćih trgovačkih investicije kao i reformu zatečenih agrarnih
iz okupacionog kredita, sve zemaljske kuća i stvorili su proces brzog propada- odnosa. Nasuprot tome, Austro-Ugarska se,
željeznice građene su isključivo na teret nja niza starih zanata. Juzbašić piše kako izuzev kratkotrajnog perioda neposredno
bosanskog erara. Jedino su za realizaciju su najveće profite od prometa robom iz po okupaciji, ograničila da sve do pred Prvi
svjetski rat sopstvena državna sredstva daje
samo za pokriće vojnih troškova.
Izgradnja sistema komunikacija pred-
stavlja najkrupniji investicioni poduhvat
okupacione uprave. Da bi izgradila želje-
znice, ona je podizala, na teret zemaljskog
budžeta, zajmove kako iz zajedničkih
sredstava Monarhije, tako i na evropskom
novčanom tržištu. Pri tome je saobraćajna
orijentacija bila prema Monarhiji.
Građene su uskotračne pruge čiji se
kapacitet uskoro pokazao nedovoljnim, pa
je to već početkom 20. stoljeća postala pre-
preka privrednom razvoju. Glavni razlog
što nije izgrađena željeznička mreža koja
bi odgovarala potrebama Bosne i Herce-
govine i njene privrede bio je nedostatak
finansijskih sredstava i suparništvo inte-
resa Austrije i Ugarske. Izgradnjom sku-
pih i nerentabilnih linija prema granici
sa Srbijom došlo je do teškog finansijskog
opterećenja Bosne i Hercegovine. To se,
uz teret koji je zemlja snosila za vojsku i
žandarmeriju i posve neodgovarajuću fi-
nansijsku odštetu na ime gubitka carinskih
48 26/5/2023 STAV
