Page 47 - STAV broj 429

optereti s još dva miliona Slavena. Bi li vojne jedinice preko rijeke Save u osman-
Bosnom vladala Austrija ili Ugarska ili sku Bosnu.
neko zajedničko tijelo ili bi bila pripo- Habsburške su vlasti krenule fabrici-
jena Hrvatskoj? Austro-Ugarska nije že- rati čak i historiju Bosne, a Kallay je lič-
ljela da se Hrvatska osamostali, a još je no predvodio ovaj projekt. Kako podsjeća
manje željela da se Srbija proširi tako što historičar Robert Donia, Kallay je 1884.
bi sebi pripojila Bosnu, a onda potkopa- zadužio svog kolegu i prijatelja Lajosa
la austrougarsku vladavinu u Hrvatskoj. Thallóczyja da napiše dvotomnu histo-
Srpska objava rata Osmanlijama 1876. riju Bosne i Hercegovine od antičkih
godine napokon je navela Austrijance da vremena do 1856. Thalloczy je prihvatio
ozbiljno razmisle o zauzimanju Bosne. izazov, ali nije uspio u svojoj nakani pa se
„Da su bili uvjereni da sultan može oču- Kallay okreće Janosu Asbothu, koji za-
vati vlast u Bosni na neograničeno vrije- vršava knjigu na engleskom jeziku pod
me, ne bi bili ni prstom maknuli“, tvrdi naslovom An Official Tour through Bosnia
britanski historičar. and Herzegowina.
Razvijajući posebnu historiju Bosne i
CIVILIZIRANJE BOSNE Hercegovine, Kallay i drugi carski upravi-
Kada su se već bili odlučili za zau- telji nastojali su opravdati okupaciju Au-
zimanje Bosne, na nju su gledali kao na stro-Ugarske, kao i izolirati novu koloni-
svoju jedinu koloniju, zemlju u koju idu ju od opasnih trendova koji su dolazili od
u misiju civiliziranja, što je ustvari bilo njezinih susjeda. Kallay se najviše divio
samo drugo ime za eksploataciju prirod- rimskom razdoblju u evropskoj historiji,
nih bogatstava iz dalmatinskog zaleđa. a osmanska vladavina Bosnom posma-
U često citiranoj, nedavno objavljenoj trana je kao beznačajna iako je trajala če-
knjizi američkog historičara Pietera M. Bosne i Hercegovine utjelovljivala nače- tiri stoljeća. Stoga su mnogi posjetitelji
Judsona pod nazivom Historija Habsbur- la liberalnog kolonijalnog carstva u oči- osmanske građevine u Bosni pripisivali
škog carstva cijelo je jedno poglavlje po- ma cijele Evrope. Rimljanima. Tako je mostarski Stari most
svećeno okupaciji Bosne. Judson navodi Kolonijalni projekt u Bosni i Herce- bio posmatran kao djelo rimskih gradite-
kako je Benjamin von Kallay, upravitelj govini, piše Judosn, od početka su po- lja, iako je bila riječ o remek-djelu osman-
Bosne i Hercegovine, okarakterizirao svo- djednako podupirali liberali, katolički ske arhitekture iz 16. stoljeća. No, takvom
ju tamošnju imperijalnu misiju sljedećim aktivisti i slavenski nacionalistički poli- se pristupu potpunog brisanja osmanske
riječima: “(...) zadržati drevne tradicije tičari, koji su svi redom okupaciju sma- zaostavštine na sugestivan način itekako
zemlje, oživljene i pročišćene modernim trali korisnom i za Bosnu i za carstvo, insistiralo pa je, naprimjer, objavljivana
zamislima; Austrija je veliko okcidental- ali iz veoma različitih razloga. Invazi- slika Starog mosta u tadašnjim novina-
no carstvo, zaduženo za misiju prenoše- ja je prema riječima jednog katoličkog ma s potpisom Römerbrücke, odnosno
nja civilizacije orijentalnim narodima.” političara “promicala cilj humanosti i Rimski most.
Državno-pravni, politički, ekonomski civilizacije” stvaranjem “produktivnog
i finansijski položaj Bosne i Hercegovine, mira”. Neki drugi katolički aktivista KREDITI ZA INFRASTRUKTURU
koja je bila teško opterećena izdacima za objavio je djelo pod nazivom “Kako se Da bismo razumjeli kako se, zapravo,
izgradnju čisto strateških komunikaci- u Bosnu može usaditi evropska kultu- Monarhija ponašala u Bosni i Hercegovini,
ja u interesu Monarhije, kao i prilike na ra?”, a jedan slavenski nacionalistički kako je ovu zemlju posmatrala kao kolo-
području školstva bile su uzrok što se zastupnik iz Dalmacije ustvrdio je da niju i koliko je njena misija civiliziranja
kod bosanskohercegovačke inteligencije okupaciju može opravdati jedino ide- koštala Bosnu i Hercegovinu, treba pro-
uvriježio osjećaj da je zemlja tretirana kao ja civilizacijske misije. Stoga je cijela čitati kapitalno djelo Dževada Juzbašića
kolonija. Međutim, nije tu bila riječ samo vojska činovnika pratila austrougarske
o nekom subjektivnom osjećaju jer su i
najviši funkcioneri austrougarske uprave
izražavali interno slična mišljenja. Tako
je sam ministar finansija Bilinski izjavio
na sjednici Zajedničkog ministarskog vi-
jeća početkom 1912. godine da je Bosna i
Hercegovina bila u izvjesnoj mjeri treti-
rana kao kolonija.
Krajem 1870-ih, zahvaljujući pobuni
u susjednom Osmanskom Carstvu, Au-
stro-Ugarska je postala kolonijalna sila
okupiravši Bosnu, tada još uvijek komadić
osmanske teritorije. Tada počinje tridese-
togodišnja „civilizacijska misija“ koju su
provodili stranci, činovnici, učitelji, sve-
ćenici, ali i tehničari svih vrsta. Koloni-
ziranim narodima Bosne i Hercegovine
vladat će zajednički ministar finansija
Austro-Ugarske. Judson podsjeća kako je,
izraženo Kallayevim riječima, okupacija

STAV 26/5/2023 47