Page 68 - STAV broj 331

DRUŠTVO

da im pomogne, smatrajući ih nemarnim antičke izvore o taktici i tehnikama opsa-
i lažnim vjernicima. Međutim, nakon što de, ponekad ih čitajući naglas svojim vi-
je 1085. Alfons VI osvojio Toledo, najveći tezovima. Prema konvencionalnim takti-
grad muslimanske Španije, intervenciju je kama, Cid se zbog brojčane inferiornosti
smatrao vjerskom dužnošću kako bi zašti- trebao boriti defanzivno, ali on je vjerovao
tio muslimanski narod i vjeru. da protivničku vojsku može otjerati jedi-
Poveo je sa sobom oko 4.000 vojnika, no iznenadnim napadom izvan gradskih
pokrenuo je invaziju preko Gibraltara i po- zidina. Cid se nije koristio samo vojnim
zvao španske muslimane da mu se pridru- znanjem nego i obmanama i špijunima.
že, okupivši tako još oko 1.000 konjanika. Poslao je neke muslimane izvan grada
Kralj Alfons VI je okupio svega 2.500 voj- kako bi tobože dočekali Almoravide kao
nika iz Leóna i Castille i mali broj križara osloboditelje i usmjerili ih gdje da posta-
iz Italije i Francuske. Vojske su se sukobile ve tabor. Špijuni su ga obavijestili da će
kod Sagrajasa. Bitka je bila duga i krvava, Almoravidi u Valenciju stići tokom svetog
ali su kršćani temeljito poraženi. Alfons mjeseca ramazana. Stoga je planirao napad
VI je ranjen, a uspjelo se spasiti svega 500 za posljednji dan ramazana, 14. oktobra.
njegovih vojnika. Mrtvim su kršćanima Iako su mu davani mali izgledi, pobijedio
odrubljene glave i poslane diljem Španije je, a taj se uspjeh slavio na dvorovima di-
kako bi svi znali za pobjedu Almoravida. ljem Evrope.
Alfonsova je vlast bila poljuljana, a vladari Kad je Cid umro 1099. godine, Almora-
mnogih taifa ušli su u savez s Jusufom. Ipak, vidi su, čuvši to, odmah pokrenuli još jednu
neki su bili protiv Almoravida, što je pota- ofanzivu. Cidova udovica Jimena je 1102.
klo Alfonsa VI da isproba novu strategiju. prisiljena predati grad Almoravidima jer
Alfonso je opozvao iz progonstva najbo- više nije mogla računati na podršku drugih
ljeg kršćanskog ratnika. Dokumentirana je U maju 1094. Cid je uspio osvojiti grad Španaca. Kralj Alfons VI je, naime, shvatio
prisutnost Cida na Alfonsovom dvoru u julu i uspostaviti moćni protektorat na sredoze- da ne može istovremeno braniti Valenciju i
1087. godine. No, nedugo nakon toga vratio mnoj obali Španije te ga se počelo nazivati spriječiti Almoravide da prodru u središte
se u Zaragozu i nije bio sudionik kasnijih knezom. Vladao je pluralističkim društvom Španije. Valencija je ostala u muslimanskim
borbi protiv Almoravida. Cid je, umjesto te uživao potporu i kršćana i muslimana. rukama do 1238. godine. Prilikom odlaska
toga, krenuo u dugotrajno i neizmjerno Pripadnici obje vjere imali su pravo služ- iz Valencije Jimena je prenijela suprugovo
komplikovano političko manevriranje jer bovati kao oficiri u vojsci i državnoj ad- tijelo u Burgos.
je želio samo jedno: postati gospodarom ministraciji. Glavna džamija preuređena El Cid je bez ikakve sumnje bio velik
bogatog maorskog kraljevstva Valencije. je u katedralu te je u grad pozvan francu- ratnik i vladar, ali danas svoju slavu uveliko
Alfons VI mu je ponudio sedam dvo- ski biskup iz Clunyja, ali je muslimanima duguje junačkim intoniranim biografijama
raca i okolnu zemlju, ali se čini da je po- dozvoljeno da nastave prakticirati vjeru. i pjesmama koje su stvorene upravo da daju
mirenje bilo vrlo kratkotrajno, nakon sve- Almoravidi se nisu pomirili s gubit- moral kršćanima u borbi protiv muslima-
ga nekoliko mjeseci Alfons VI je naredio kom Valencije. U to je doba njihova voj- na. Cid, iako je prikazan kao veliki zaštitnik
oduzimanje Cidove imovine, zatočio mu ska bila najjača u Španiji. Njihovi vojnici kršćanstva, zapravo je proveo većinu života
je porodicu i ponovno ga prognao. Veliki su bili fanatični vjernici i često su se borili boreći se za onoga ko mu je bolje plaćao, a
je ratnik, međutim, imao vlastite planove do smrti, znajući kako ih na onom svijetu kasnije mu je glavni cilj postao osnovati vla-
koje je sada odlučio sprovesti u djelo. Čuvši čeka nagrada. Bili su naučeni boriti se za- stitu državu. Iako se muslimansko osvajanje
da su Maori istjerali kršćane iz Valencije, jedno bez obzira na to što su porijeklom velikog dijela Španije prikazivalo kao oku-
odlučio je zauzeti grad i nametnuti se kao bili iz različitih plemena i etničkih skupi- pacija, područje pod muslimanskom vlašću
nezavisni vladar. Idućih je godina poste- na – Maori iz Magreba na lahkim konji- bilo je iznimno razvijeno na polju kulture i
peno stjecao vlast nad gradovima u okoli- ma, Tuarezi iz Sahare lica skrivenih iza nauke. Uveli su, između ostalog, napredne
ci Valencije. Almoravidi su 1092. potakli mahrama i tamnoputi ratnici iz Senegala. tehnike poljoprivrede i doprinijeli ponovnom
pobunu u gradu, što je Cid iskoristio kako Evropske vojske su, naprotiv, imale labavu oživljenju grčkih i rimskih klasika u Evropi.
bi stavio grad pod opsadu. Almoravidi su i improviziranu organizaciju. Cidom se stoljećima bavi književnost
pokušali razbiti opsadu, ali su katastrofal- El Cid je počeo organizirati odbra- i historiografija. Neki su autori, poput ka-
no poraženi. nu grada. Bio je pismen te je proučavao talonskog isusovca Madeua iz 18. stoljeća,

68 9/7/2021 STAV