Page 67 - STAV broj 331

je vladala Zaragozom i s kojom je prvi put
uspostavio kontakt 1065. godine. Kralj Za-
ragoze na sjeveroistoku Španije Al Mu’ta-
min jedva je dočekao priliku da njegovo
kraljevstvo brani tako prestižan kršćanski
ratnik. Cid je gotovo desetljeće odano slu-
žio Al Mu’taminu i njegovom nasljedniku
Al Musta’inu II. Od 1082. do 1089. bio je
na čelu vojske kralja Zaragoze.
Rodrigo je predvodio etnički miješanu
vojsku sastavljenu od kršćanskih vitezova
Muladija (muslimana rođenih na Pirinej-
skom poluotoku), Berbera, Arapa i Mali-
jaca. Ova mu je životna epizoda pomogla
shvatiti složenost kršćansko-musliman-
skih odnosa u Španiji te islamske zakone
i običaje, što mu je kasnije bilo od koristi
pri osvajanju Valencije.
Kako piše historičar Boris Blažina,
Mauri su ga nazvali As-Sayyid, što je ka-
snije na španskom postalo El Cid, ali do-
daje kako do danas nisu pronađeni do-
kumenti iz njegovog vremena koji bi to
potvrdili. U arapskim ga se dokumentima
naziva Rudriq, Ludriq al-Kanbiyatur ili
al-Qanbiyatur. Ovi su nazivi izvedeni iz
njegovog imena ili iz nadimka El Campe-
ador. Ime Cid Campeador, prema kojem je
danas poznat u Španiji, prvi se put pojavilo
tek 1195. godine.
El Cid je, ratujući za Maore, gušio ustan-
ke i borio se protiv katalonskih i aragon-
skih kršćana. U jednoj od tih akcija 1082.
godine zarobio je i samog grofa Barcelo-
ne. Međutim, izbjegavao je suočavanje s
Alfonsom. Kada je 1082. godine kastiljski
kralj preživio pokušaj atentata, El Cid mu
je ponudio svoju pomoć, ali je kralj odbio
i uzvratio obnovom dekreta o izgnanstvu.
El Cid je, kao plaćenik muslimanskih
vladara, uspješno branio njihovo kraljev-
stvo od stalnih napada. Jedan od poduhvata
zbog kojih je, između ostalog, ušao u histo-
riju bio je onaj iz 1084. godine kada je raz-
bio vojsku Sancha Ramíreza od Aragóna,
opljačkao protivnički tabor i zarobio 2.000
protivnika. Zbog toga ga je emir nagradio
brojnim posjedima.
Alfonso je okrunjen za kralja Castille i kod maorskog vladara Seville, sukobio se
Leóna. Cid je gubitnik, ali Alfonso je bio s Garcíjom Ordóñezom, koji je pomagao PRIJETNJA IZ AFRIKE
itekako svjestan njegovih vojnih vještina. kralju Granade u invaziji na Sevillu. Cid je Godine 1086. pojavila se nova prijet-
Predlaže mu brak s njegovom rođakom Ji- porazio nadmoćnu vojsku Granade, što je nja. Kralj Alfons VI, smatrajući se predo-
menom. Vjenčanje je obavljeno u Burgosu bio početak njegovog pada. Kada je 1081. dređenim za ulogu osloboditelja Španije,
1074. godine. Cid se našao u neugodnoj si- godine sam krenuo na maorsko kraljev- počeo je muslimanima nametati sve veća
tuaciji kada je Sancho ubijen. Dopušteno stvo Toledo, koje je bilo pod Alfonsovom davanja i oduzimati im teritorij. Usko je
mu je da ostane na dvoru, ali mu je polo- zaštitom, kralj ga je protjerao iz svojih sarađivao s Crkvom i, kako piše Božina,
žaj bio nesiguran. kraljevstava. njegovao veze s poznatom benediktin-
Primirje nije dugo trajalo. Malo je prošlo Zbog toga El Cid odlazi prema Bar- skom opatijom u Clunyju. Muslimani su
prije no što je El Cid optužen za krađu pa- celoni, a zatim i prema Zaragozi, gdje ga se obratili za pomoć Jusufu ibn Tašufinu,
rija, novca od poreza koji je maorski vladar raširenih ruku dočekuju Maori. U izgnan- velikom almoravidskom (berberskom)
Seville Mutámid morao plaćati svake go- stvu, prisiljen je na savezništvo s neprijate- vođi u Sjevernoj Africi. Jusuf je bio eks-
dine. Kampanja protiv Cida uzima maha, ljima kojima nudi svoje vojno znanje. U to centrični i harizmatični vladar afričkog
a sve je kulminiralo nakon što je na svoju doba nije bila rijetkost da kršćanski vitez carstva koje se protezalo od rijeke Niger u
ruku napao maorsko kraljevstvo Toledo. služi muslimanskim prinčevima. Cid nudi zapadnoj Africi do Gibraltara. U početku
Godine 1079. godine, dok je bio u misiji svoje usluge muslimanskoj dinastiji koja je ignorirao pozive španskih muslimana

STAV 9/7/2021 67