Page 56 - STAV broj 401

DRUŠTVO

nošnju, vjerska načela muslimana i oni Ako su prema domaćim katolicima i bili donekle prijazni i
mu bijahu zanimljivi kao raskošan i eg-
zotičan cvijet. Tako je zavolio ovaj grad, ljupki, prema muslimanima bijahu na velikoj distanci i bojahu
ovu zemlju i njene prijeke, možda i divlje, se i nikako nisu mogli pojmiti da se čovjek mora izuti kada
ali susretljive i tople ljude, da će ostatak
svog života potrošiti u njoj i za dobrobit ulazi kod njih u kuću. Za razliku od njih, Philipp je sa svima
bosanskog čovjeka. bio isti. Već u trećoj riječi osvajao je naklonost, a posebno se
Kazivahu oni rijetki protestanti, što
će ostati u ovom gradu i kada se raspad- zanimao za običaje, nošnju, vjerska načela muslimana
ne moćno Austro-Ugarsko Carstvo, da su
im njihovi očevi govorili kako je, čim se društvu je Mustajbega Fadilpašića, prvog Sarajlije mu vjeruju, šapuću mu iza leđa
pojavio u Sarajevu, koje im je tad još uvi- sarajevskog gradonačelnika, sina glasovi- kako samo on to može, a da je kojim slu-
jek, radi odmazde prema vođama ustanka tog Fadil-paše Šerifovića, kojeg Omer-paša čajem došao drugi kakav uzurpator pred
protiv okupacije, bilo okrenuto leđima, Latas progna u Istanbul. Mustajbeg mu njih, bi, Bogami bi, digla bi se cijela čar-
Philipp Ballif sasvim ozbiljno izjavio da pokušava objasniti da se to zemljište, na šija i opet bi se hvatalo tandžare.
se smiriti neće dok u ovom gradu ne po- kojem kani graditi meteorološku stanicu,
digne dvije zgrade: evangelističku crkvu i nalazi u vlasništvu Vilajetovića, ali Philipp RAZGLEDNICE IZ ARHIVA
meteorološku stanicu; na šta su se svi na- ga gleda zbunjeno kao da hoće reći pa šta. Oni koji su imali strpljenja, pa lista-
smijali, kazavši mu da će biti sretan ako Zbog toga je Mustajbeg prinuđen da mu li sarajevske arhive, kazuju da gotovo iz
živu glavu izvuče iz ovog usijanog grotla sve nacrta pa spominje Saliha Vilajetovi- svakog onovremenog lista iskače svestrani
punog prezira. Kazivahu i da je rođen u ća, Hadži Loju, jednog od vođa ustanka Philipp Ballif. Član vladinog Tehničkog
Štajerskoj, da je završio studije za građe- protiv oku..., ali, ugrize se za jezik, i Hadži kluba postaje 1. januara 1897. godine, a
vinskog inžinjera, ali da njegova prava Loju naziva vođom pobunjenika. Još mu već na spisku članova iz 1899. upisan je
strast bijahu meteorologija i evangelizam govori da je Hadži Loju, kada je izašao iz kao građevinski nadsavjetnik za Saraje-
u najizvornijem, Lutherovom smislu. Jed- zatvora, čekao progon i ode u Mekku da vo, pa mu ta pozicija umnogome olakša-
ni kazuju da je zbog toga i poslan ovamo se otuda nikada ne vrati. va gradnju crkve. Meteorološka stanica
i da je njegovo postavljenje na čelo mete- Očito ne shvatajući o čemu mu grado- i crkva zasigurno mu otvaraju sljedeća
orološke službe u godini 1892. prirodan načelnik govori, Philipp Ballif uzvikuje da vrata u krivudavim hodnicima austrijske
tok stvari, dok drugi tvrde da je bosanska tim bolje, zasigurno mu u izgnanstvu tre- administracije. Na spisku članova Tehnič-
meteorološka služba osnovana zahvaljujući ba novca. I viče, uzbuđeno, otkupit ćemo kog kluba iz 1904. godine zatičemo ga kao
njegovom upornom agitiranju i dugogo- i zatrpat ćemo ove čatrnje, i pokazuje na vladinog savjetnika, ali naredne godine
dišnjem hrvanju s utvarama po vladinim Hadži Lojine bunare na Bardakčijama, zaskoči ga smrt.
kancelarijama u Sarajevu i Beču. Bilo mahali koja je, kako mu je to neko jutros I nije svestrani Ballif bio aktivan samo
kako mu drago, čim je postavljen na čelo pričao, dobila naziv po bardacima, od- u Sarajevu, krstario je taj cijelom Bosnom,
meteorološke službe, Philipp Ballif vere nosno posudama za vodu. A gradonačel- neumorno. Njegovo ime nađoše i na popisu
se na Bjelašnicu i gore gradi opservatorij. nik ga hvata za mišicu i okreće ga prema darovatelja Zemaljskog muzeja, objavlje-
Bila je to u ono vrijeme, tvrde historiča- sebi i sav skovan u zabrinutost pokušava nom u glasniku ove institucije od 1. januara
ri, jedina visinska meteorološka stanica u mu objasniti da će se cijelo Sarajevo dići 1895. godine. Ondje piše ovako: “Tečajem
Jugoistočnoj Evropi; izgrađena je za ne- u bunu kada čuje da vlast želi zatrpati godine 1894. stigoše muzeju između osta-
pune dvije godine, a njen graditelj bit će Hadži Lojine bunare i prisvojiti njegovu log ovi veći darovi: Arheološkom odje-
u historijske sveske upisan kao prvi bo- zemlju. Philipp Ballif se smije. Sutradan, ljenju: Gosp. Geza pl. Sirmaj (Szirmay),
sanski meteorolog. isti taj smijeh nosa po Baščaršiji, od du- kotarski predstojnik, više pršljenova od
Kao da je Philipp Ballif imao dvojnika ćana do dućana, od magaze do magaze i ilovače iz Čungara, razne bronce iz Gradi-
ili mogućnost da u isto vrijeme bude na dva po kahvama i hamamima govori kako će ne, za tim dva rimska novca. Gosp. Vilim
različita mjesta. Dok je radio na izgradnji zatrpati bunare na Bardakčijama i kako su plemeniti Sirmaj (Szirmay) člapkasti pr-
meteorološke opservatorije na Bjelašni- Vilajetovići prodali zemlju na Bilavama i sten od bronca iz Mutnika. Gosp. Philipp
ci, hroničari ga zatiču i na Bjelavama. U gore će on podići meteorološku stanicu. A Ballif (Vaš!), građevni savjetnik, broncana

56 11/11/2022 STAV