Page 26 - STAV broj 433 - 434

EKONOMIJA

Potrošački etnocentrizam u teoriji i praksi poticanja
kupovine domaćih proizvoda

HRVATI VOLE HRVATSKO,

SRBI SRPSKO, A

BOŠNJACI BOSANSKO

Poslije korone bilo je zaista dosta tih promotivnih kampanja, ali je zanimljivo da uopće nije
korištena riječ “domaće” već lokalno. Malo se preusmjerio narativ, da podržiš lokalno ne u
smislu zemlje porijekla, jer etnocentrizam je nivo moja zemlja – tuđa zemlja, već lokalno, podrži

svoju ulicu, preduzetnika koji je tu, ako on bude bolje radio, i tebi će biti ljepše jer si i ti u tom
mikrosistemu. Novije kampanje uvijek idu u tom smjeru, podrži lokalno, voli lokalno.

Piše: Jakub SALKIĆ Samo pitanje domaćeg, kako kaže maja Ona dodaje da su tokom istraživanja
Arslanagić Kalajdžić za Stav, dosta je kom- pronašle mnogo naučnih studija, što je
pleksno. Recimo, brendove iz bivše države malo neobično, vezanih za Bosnu i Her-
njiga Potrošački etnocentrizam uglavnom posmatramo danas kao regio- cegovinu i etnocentrizam.
u teoriji i praksi poticanja kupo- nalne brendove, jer ljudi ipak znaju da to “Imamo cijeli pregled literature koja
vine domaćih proizvoda autori- postoji i u Hrvatskoj, i Srbiji, i Sloveniji je baš obimna na međunarodnom nivou,
Kca Maje Arslanagić Kalajdžić, itd., tako da nisu nužno našeg porijekla. zatim ono što je vezano samo za Zapadni
vanredne profesorice na Ekonomskom “Ali veći je problem što kod nas ljudi Balkan i ono što se odnosi samo na Bo-
fakultetu Univerziteta u Sarajevu, i Ma- ne doživljavaju često Bosnu i Hercegovi- snu i Hercegovinu, i to je prvi dio knjige.
rije Čutura, vanredne profesorice na Eko- nu kao svoju unutrašnju grupu, neki se Drugi dio knjige primjeri su kampanja za
nomskom fakultetu Sveučilišta u Mosta- identificiraju s Hrvatskom i onda hrvat- kupovinu domaćeg, recimo, kako je to ra-
ru, promovirana je prije nekoliko dana u ske proizvode tumače kao domaće, neki dila Hrvatska, prikaz naših dosadašnjih
Sarajevu. Riječ o knjizi koja daje teorijski se identificiraju sa Srbijom pa srbijanske kampanja, ali i prikaz nekih novih tren-
i praktični uvid u prilično važnu temu za proizvode percipiraju kao domaće”, kaže dova. Primjera radi, poslije korone bilo
našu ekonomiju, ali i za društvo u cjelini. Arslanagić Kalajdžić. je zaista dosta tih kampanja, ali je zani-
mljivo da uopšte nije korištena riječ ‘do-
maće’ već lokalno. Malo se preusmjerio
narativ, da podržiš lokalno ne u smislu ze-
mlje porijekla, jer etnocentrizam je nivo
moja zemlja – tuđa zemlja, već lokalno,
podrži svoju ulicu, preduzetnika koji je
tu, ako on bude bolje radio, i tebi će biti
ljepše jer si i ti u tom mikrosistemu. No-
vije kampanje uvijek idu u tom smjeru,
podrži lokalno, voli lokalno. Dale smo na
kraju knjige savjete šta treba strateški ura-
diti. Uvidjele smo da nama fali procedura
označavanja, treba nam plan i put, ali to
nije uvezano na različitim administrativ-
nim nivoima”, kaže Arslanagić Kalajdžić.
ETNOCENTRIZAM I „XENOCENTRIZAM“
Definirajući pojam potrošački etno-
centrizam, Arslanagić Kalajdžić i Čutura
navode kako taj izraz označava koncept
koji zahvata vjerovanja potrošača o su-
periornosti domaćih proizvoda u odnosu

26 23 / 6 / 2 0 23 S TA V
26 23/6/2023 STAV