Page 30 - STAV broj 433 - 434

DRUŠTVO
DRUŠTVO

su u Boulogne, te je upravo tu prvi put
sreo svoju buduću suprugu, dvadeseto-
godišnju Isabell Arundell.
Uskoro se Burton zamara od života u
Evropi i u jesen godine 1852. nudi svoje
usluge Kraljevskom geografskom društvu
s namjerom da za njih istraži nekartogra-
firana područja Istočne i Središnje Ara-
bije. Njegov prijedlog bio je da maskiran
kao muslimanski hodočasnik proputuju
Arabijom, bilo poprijeko (najkraćom ru-
tom) ili pak dijagonalno, posjeti svete gra-
dove, te pribavi podatke o Rub al-Khali,
golemom području pješčane pustinje na
jugoistoku Arapskog poluotoka. Među-
tim, gajeći jako malo stvarnog zanima-
nja za geografiju, njegova prava namjera
bila je da uđe u Meku i Medinu, te je s
tim ciljem proučio sva djela i izvještaje
svojih prethodnika koji su imali istu na-
kanu. Nakon razgovora u Kraljevskom
geografskom društvu i predsjedavaju-
ćim Istočnoindijske kompanije, Burton
je dobio jednogodišnji dopust radi učenja
arapskog jezika “u zemljama u kojima je
taj jezik moguće najbolje naučiti”. Ula-
zak i prelazak preko Arapskog poluoto-
ka odbijen je pod izlikom da je to isuviše
opasan poduhvat.

HODOČAŠĆE U MEKU I MEDINU
Trećeg aprila 1853. godine, objašnjava,
Howgego, maskiran kao Patan (savremeni
U Indiji je kao oficir kraljevske Paštun) kako bi prikrio sve eventualne ne-
vojske pristupio derviškom redu pravilnosti u govoru, uzimajući ime Mirza

SIR BURTON O HADŽU, IZVORNOSTI I TOLERANTNOSTI ISLAMA

Spominjući ove stvari moja namjera nipošto nije odbrana u bilo kršćana. I čemu toliko bijesa i ogorčenja protiv “prerušavanja
kojem smislu te riječi: ne priznajem nijednom čovjeku pravo u putujućeg derviša”? Po čemu su to derviši osjetljivija tema?
da se upliće i posreduje između ljudskog bića i njegove svi- Rekao sam što sam imao reći. Da zaključim. Nakon mog po-
jesti (savjesti). Ali šta je to, pitam vas, toliko uvredljivo za kr- vratka u Evropu mnogi su pokušali dokučiti jesam li ja jedini živi
šćane u muslimanskom hodočašću – šta ga to čini predme- Evropljanin koji je pronašao put sto središta muslimanske vjere.
tom “potajnog ismijavanja”? Zar oni ne poštuju Abrahama, Mogao bih, s puno prava, odgovoriti potvrdno, da sada, u naj-
Oca Vjernika? Ne drže li Locke i neka druga, zvučnija imena manjem, nakon stupanja u suštinu muslimanskog života moje is-
muslimane heterodoksnim kršćanima, ustvari arijevcima koji točnjačko porijeklo nikada nije bilo upitno, a moja pozicija nikada
su do kraja četvrtog stoljeća činili većinu sjevernoevropskog nije bila ono što bi neki zeloti opisali riječima in loco apostatae.
kršćanstva? Zar se gospodin Lane nikada nije nonkonformi- S druge strane, bilo koji Jevrejin, kršćanin ili čak paganin, koji
stički molio u džamiji u Kairu? Je li ga ikada bilo strah priznati pred kadijom i policijskim službenicima u Kairu ili čak Dama-
to? Da li su ga zbog toga proglasili otpadnikom? Zar se otac sku izjavi da prihvata islam, može obaviti, bez ikakvog straha od
Michael Cohen nije pokazao i dokazao izvanrednim muslima- takozvane mozaične institucije, Al-Sunnah, svoje hodočašće u
nom u zemlji vehabita? potpunoj sigurnosti. Moguće da je putovanje kroz pustinju bilo
Činjenica je, postoje čestiti ljudi koji vjeruju da je islam u svojim rizično, pa čak i opasno – put prema Meki i Medini u vrijeme na-
temeljnim, osnovnim i glavnim načelima i postavkama puno bliži rodnog uzbuđenja; ali obalski putevi su uvijek bili sigurni. Prema
Isusovoj izvornoj vjeri nego što su to pavlikanske i atanasijanske “novom muslimanu”, međutim, stari musliman rijetko je kad na-
modifikacije koje su, danas, indoevropski um podijelile na kato- klonjen ili makar osjeća simpatije; prvi se, po pravilu, kući vraća
like i rimokatolike, grčku i rusku, luteransku i anglikansku vjer- noseći cijelo breme nepovoljnih i neugodnih utisaka i iskustava.
sku misao. Učenici škole dr. Daniela Schenkela naći će doista Istočni svijet kreće se polahko – eppur si muove. Pola generacije ranije
malo ozbiljnih razloga da bez dvoumljenja priznaju gore navede- parobrodi su stizali u Džiddu: sada čujemo da se od te luke do Meke
ne tvrdnje. Praktično, nakon arapske Meke posjetiti angloindij- planira izgradnja željezničke pruge, čiji su svi akcionari muslimani.
ski Aden s njegovim svećenicima reda Malkizadeka navodi me A primjer Jerusalema ohrabruje nas da se ponadamo da prije kraja
na pomisao da su muslimani mnogo tolerantniji, prosvjetljeniji, ovog stoljeća posjeta Meki neće biti ništa teža od posjete Hebronu.
darežljiviji nego što su to mnoga društva samoproklamiranih (Iz predgovora trećem izdanju „Hodočašća“, 1879)

30 23/6/2023 STAV