Page 27 - STAV broj 433 - 434
P. 27

na uvozne proizvode. Pojam suprotan
              ovome jeste xenocentrizam, da potroša-
              či više vrednuju tuđe nego svoje, a to je
              karakteristika društava u razvoju, kakvo
              smo i mi sami.
                 Autorice ove knjige navode rezultate
              studije iz 2005. godine koja je pokazala
              kako je “percepcija šta je domaći proi-
              zvod uvjetovana etničkom pripadnošću.
              Ne treba zanemariti činjenicu da su pro-
              izvodi iz Srbije, Hrvatske ili Slovenije
              za vrijeme bivše Jugoslavije zaista bili
              domaći. Za te su proizvode potrošači na
              ovim prostorima stekli naviku kupovine,
              uvjerili se u njihovu kvalitetu i izgradili
              dugoročnu lojalnost”.
                 Jedna studija, koju su Arslanagić Ka-
              lajdžić i Čutura analizirale, pokazala je da
              postoje znatne razlike u razini potrošač-
              kog etnocentrizma između zemalja bivše
              Jugoslavije. Primjerice, hrvatski i crno-
              gorski ispitanici su najviše etnocentrič-
              ni, a najniže etnocentrični su Srbi. Prema
              tome, orijentiranost na domaće proizvode
              najveća je kod hrvatskih potrošača.  stepen etnocentričnih tendencija”, navo-  Kod kreiranja promotivnih kampa-
                 Studija koju je Marija Čutura radila   de autorice.                nja za kupovinu domaćeg, kako navo-
              2006. godine pokazala je visoku poveza-  Empirijski rezultati pokazuju kako   de Arslanagić Kalajdžić i Čutura, cijena
              nost između nivoa etnocentričnih tenden-  nacionalni identitet i stepen nacionaliz-  i zemlja porijekla “ispostavljaju se kao
              cija potrošača i spremnosti na kupovinu   ma “pozitivno i značajno utječu na potro-  važne značajke za domaće potrošače u
              domaćih proizvoda. To znači da etnocen-  šački etnocentrizam”. Također, “etnička   kupovnom procesu potrošačkih dobara.
              tričniji potrošači bolje vrednuju domaće   pripadnost značajno i pozitivno utječe   Iako je za etnocentrične potrošače značaj
              proizvode i pokazuju veći stepen spre-  na potrošački etnocentrizam i na sklo-  zemlje porijekla u prosjeku veći, cijena
              mnosti na kupovnu domaćih proizvoda.  nost potrošača ka domaćim proizvodima”.  je čimbenik kroz koju etnocentrični
                 “Empirijski nalazi pokazali su da se                               potrošači promatraju ostale karakteristike
              razina etnocentričnih tendencija statistič-  DVIJE PROMOTIVNE KAMPANJE  proizvoda”.
              ki značajno razlikuje između potrošača   “Razina potrošačkog etnocentrizma kod   Rezultati njihovog istraživanja navode
              koji pripadaju različitim etničkim grupa-  potrošača u Bosni i Hercegovini značajno se   na zaključak da je “označavanje vezano
              ma. U odnosu na Hrvate i Srbe, Bošnjaci   razlikuje u odnosu na različite parametre.   uz pridjev domaći najbolji način orijen-
              pokazuju najvišu razinu etnocentričnih   Prije svega, ključni određujući čimbenik   tiranja etnocentričnog potrošača na do-
              tendencija, a time i statistički znatno veći   je etnička pripadnost stanovnika i u za-  maće porijeklo, koje u većini slučajeva za
              stupanj vrednovanja i spremnosti na ku-  visnosti od etničke pripadnosti zavist će i   tu grupu rezultira povećanom vrijedno-
              povinu domaćih proizvoda. Kada je riječ   formiranje (ne)etnocentričnih tendencija.   šću proizvoda. Kako se ne bi u nepovolj-
              o spremnosti na kupovinu proizvoda koji   Također, nacionalni identitet, nacionalni   nu poziciju dovele inozemne kompanije
              dolaze iz susjednih zemalja (Hrvatska i   ponos i slične karakteristike značajno su   koje pod ugovornom proizvodnjom ili u
              Srbija), Hrvati i Srbi pokazuju značajno   povezane s potrošačkim etnocentrizmom”,   okviru direktnih investicija u proizvod-
              viši stupanj spremnosti na kupovinu hr-  stoji u knjizi. Navedeno pokazuje kako se u   nju proizvode u Bosni i Hercegovini, tre-
              vatskih proizvoda u donosu na Bošnja-  izgradnji strategija poticanja kupovine do-  ba razmotriti obilježavanje u ovisnosti od
              ke, dok, očekivano, Srbi imaju značajno   maćeg moraju uzeti u obzir razlike među   stupnja domaćih resursa i sirovina uklju-
              veću spremnost za kupovinu proizvoda iz   potrošačima u Bosni i Hercegovini. Sude-  čenih u finalni proizvod. Tako bi odre-
              Srbije. Iako sve grupe imaju nisku spre-  ći prema ranijim istraživanjima na repre-  đeni proizvodi, kojima nije najveći dio
              mnost za kupovinu proizvoda iz Zapad-  zentativnom uzorku, kako navode autori-  procesa proizvodnje i sirovine vezan za
              ne Evrope, Bošnjaci imaju značajno nižu   ce knjige, potrošač koji ima najveću stopu   Bosnu i Hercegovinu mogli nositi oznaku
              spremnost za kupovinu tih proizvoda od   etnocentričnosti jeste starija osoba, nižeg   domaći brend. Proizvodi koji se proizvo-
              Hrvata i Srba. Također, ispitanici koji žive   obrazovanja koja živi u srednjoj Bosni i ima   de u zemlji, ali pod nazivom inozemnih
              u srednjoj Bosni imaju značajno višu ra-  niži stepen dohotka, odnosno niže prihode.  brendova, mogli bi nositi oznaku domaći
              zinu etnocentričnih tendencija u odnosu   Prema ovoj knjizi, u Bosni i Herce-  proizvod. Proizvodi koji su i proizvedeni
              na ostale ispitanike. Ispitanici iz bihaćke   govini provedene su dvije sistemske me-  i brendirani u domaćem aranžmanu nosili
              regije i ispitanici sa sjevera Republike srp-  dijske kampanje poticanja potrošača na   bi oznaku originalni domaći proizvod ili
              ske imaju, s druge strane, značajno nižu   kupovnu domaćeg. Prva kampanja “Ku-  izvorni domaći proizvod”.
              razinu etnocentričnih tendencija. Zani-  pujmo domaće” provedena je tokom 2003.   One na kraju zaključuju da bi akcije
              mljivo je sljedeće, ispitanici u Bihaću,   godine, a vodile su je entitetske privredne   poticanja kupovine domaćih proizvoda, a
              gradu s više od 50.000 stanovnika, koji   komore i Vanjskotrgovinska komora BiH.   brojne studije pokazuju značajan kapaci-
              su većinom Bošnjaci, a istraživanje po-  Druga kampanja “Kupujmo proizvodi-  tet zainteresiranih za domaće proizvode,
              kazuje da Bošnjaci imaju najviši stepen   mo domaće” provedena je 2005. godine   trebale postati uvriježena praksa i odvijati
              etnocentričnih tendencija, imaju najniži   uz podršku istih institucija te USAID-a.  se periodično i ustaljeno.    n


                                                                                                                  27
                                                                                                        STAV 23/6/2023 27
                                                                                                              /
                                                                                                              6
                                                                                                               2
                                                                                                                23
                                                                                                                0
                                                                                                          V
                                                                                                         TA
                                                                                                        S
                                                                                                             /
                                                                                                            23
   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32