Page 68 - STAV broj 373 - 374

DRUŠTVO

otvori se već sljedeće godine. Nalazimo posljednja tačka na dvogodišnji ustanak noge trebalo omotati krpama i pogledat će
ga u jednom od izvještaja koje je austrijski Bosanaca na čelu s Gradaščevićem stav- za tren jedan drugoga i nasmijati se jer će
konzul pukovnik Paulić pisao iz Travnika ljena onog časa kada su na nogama Ha- u obojici za tren bljesnuti slika gojaznog
svojim poslodavcima u Beč povodom svo- san-age Pećkog začandrkale bukagije, a Hasan-age kako, sipljivo dašćući, čuči
jih nastojanja da vezira prisili da konačno njegovo glomazno i ostarjelo tijelo na- pred svojom kobilom Lastavicom i ob-
pokrene akciju protiv Hasan-age Pećkog. bačeno na gvozdenjak koji se zaklimatao mata joj kopita krpama. Ispraćeni zlona-
U izvještaju od 30. septembra 1816. prema Istanbulu. mjernim smijehom što se još dugo ljuljaše
godine piše Paulić, između ostalog, i ovo: Te godine, omotan zavjesama noći, na okrajcima praskozorja, uputiše se oni
“Potrebno je da još osobito napomenem izjahat će na ripačke kapije i uz gromo- do Sarajeva da se poklone novom bosan-
da su kapetan Beširević u Ostrošcu, po- vit tutanj prejahati preko drvenog mosta skom veziru Kara Mahmut-paši i da mu
tom Kulenović i kapetan Cerić u Novom, dizdar Hasan-aga. S njim jahat će sin Ru- čestitaju na pobjedi nad Husein-kapeta-
sada najugledniji pobunjenici i narušioci stem-begov – Hasan-beg Rustembegović. nom i da mu zahvale što Krajišnike na-
mira koji naročito podržavaju Hasan-agu Tek kada konji u punom galopu udare na pokon ratosilja Hasan-age Pećkog, koji
Pećkog u njegovim izgredima, a našim drven most i zabubnji strahovit udar nji- je svojom tvrdoglavošću Krajinu u crno
dezerterima i razbojnicima s obje strane hovih kopita o dasku, sjetit će se da im je zavio i da ga zamole da dovijeka ostane
pružaju sklonište i posebnu zaštitu. Na-
suprot njima, hoću sada da s poštovanjem Nikad se više, ovdje u Ripču, ni tajno ni javno, ne sastadoše
spomenem Rustem-bega u Bihaću, pošto
je on prije izvjesnog vremena sasvim pro- Rustem-beg i Hasan-aga Pećki. Sada su bili zakleti neprijatelji i
mijenio svoje držanje i upravo zbog toga udariše tako silovito jedan na drugog da iza tog sudara ostade
se sada nalazi u krvnom neprijateljstvu s
onima drugima. Uostalom, valija me moli 500 mrtvih i brat se s bratom u Krajini zakrvi. Tako je valija, koji
da vodim računa o tome da ono što mi je ni smio nije doći u Krajinu, uspio u svom naumu da se buntovnici
otkrio u prijateljskom povjerenju ne dođe
prije vremena do ušiju buntovnika, pa međusobno potuku i svojim bijesom ispune volju Porte.
stoga treba sve čuvati u najvećoj tajnosti.”
Nikad se više, ovdje u Ripču, ni taj-
no ni javno, ne sastadoše Rustem-beg i
Hasan-aga Pećki. Sada su bili zakleti ne-
prijatelji i udariše tako silovito jedan na
drugog da iza tog sudara ostade 500 mr-
tvih i brat se s bratom na Krajini zakr-
vi. Tako je valija, koji ni smio nije doći
u Krajinu, uspio u svom naumu da se
buntovnici međusobno potuku i svojim
bijesom ispune volju Porte.
Ali, ti događaji sada su bili daleko od
Ripča i ovu utvrdu godinama niko više i
ne spominje. Ponovo izranja ona iz magli
historije tek kada doba nemira bude sasvim
zaokruženo dolaskom Kara Mahmut-pa-
še i njegovom pobjedom nad bosanskom
vojskom predvođenom Husein-kapetanom
Gradaščevićem na zlom Stupu podno Sa-
rajeva. Slaže se cijela historiografija da je

68 29/4/2022 STAV