Page 34 - STAV broj 437

DRUŠTVO

sam spomenuo da su me ljudi često pitali naša bosanska sve do sada, ne računaju- protivnik novih pravopisa – govorio je u
za različite jezičke savjete. Neki odgovori ći neke „grupne“ pravopisne pokušaje), vezi s tim poznatu kinesku izreku: Nek
na njihova pitanja bili su u pravopisima, kako je dvoje pametnije od jednoga (?!), cvjeta hiljadu cvjetova.
nekih nije bilo ni u jezičkim savjetnici- kako pravopise mogu pisati samo insti-
ma. Htio sam napraviti pravopis koji će tucije i „institucionalni“ stručnjaci (pri STAV: Postavlja se pitanje standardiza-
odgovoriti na najveći broj mogućih pita- čemu su to njihove institucije u kojima cije bosanskog jezika. Očit je veliki upliv
nja i pružiti mogućnost da se analogijom se oni „samoizaberu“) i slično. Još jedna srbizama, kroatizama i anglizama u sva-
razriješe i druga pitanja čija se rješenja ne važna stvar me motivirala – akcentirani kodnevni govor, ali i u medijsku komuni-
nalaze u pravopisu. Smatrao sam da pra- pravopisni rječnik. Pravopisa s akcenti- kaciju. Kako uvesti red i očekujete li da
vopis ne treba ići u krajnosti s ponuđe- ranim rječnikom na srednjojužnoslaven- će se Vaš pravopis službeno koristiti u
nim rješenjima jer neke tendencije koje skom prostoru nije bilo od 1960. godine. školstvu i javnosti?
postoje u glavama „stručnjaka“ a koje godine. Sve je to doprinijelo mojoj odluci BULIĆ: Podaci o velikom uplivu sr-
se mogu vidjeti u različitim pisanijama da napišem pravopis u kome će jezik biti bizama i kroatizama često se uzimaju
vode ka tome da se govor i pisanje sabije ono što jeste, u kome ću do sada uvriježe- proizvoljno. Kad bismo „odstranili“ iz
u jedan kaluf, koji bi ljudi trebalo da na- na pravopisna pravila „pretvoriti“ u pra- standardnoga bosanskog jezika sve ono
zivaju standardnim bosanskim jezikom vopisne preporuke, odgovoriti na pitanja što neki nedovoljno upućeni smatraju sr-
i slijepo poštuju. koja su mi ranije postavljana, ne pobjeći bizmima i kroatizmima, bosanski bi jezik
Na jednom sam „naučnom“ skupu čuo ni od jednoga odgovora i akcentirati rječ- leksički znatno osiromašio. Etiketiranje
čak i to da se pravopis uspoređuje sa za- nik. Termin pravopisne preporuke prvi put srbizama i kroatizama u bosanskom jezi-
konom te da se spominje i crveno svje- je upotrijebljen u Bosanskom pravopisu, ku proizvoljan je postupak u kojemu do
tlo na semaforima kao nekakva paralela i to smatram svojim doprinosom razbija- izražaja najčešće dolazi težnja da se bo-
onome što je „zabranjeno“ u standardnom nju „moranja“ u pravopisima. Očekujem sanski jezik „očisti“ i da bude drukčiji
jeziku. Nekad me takve stvari pogode da će i neki budući pravopisi hrvatskog, od hrvatskog i srpskog. To bi protivnici
tako da ne mogu „doći sebi“ od izne- srpskog i crnogorskog jezika krenuti tim bosanskog najviše voljeli. Ali, to je jed-
nađenja. Onda slušam, opet stručnjake, putem, a možda i neki drugi kod kojih je na velika puristička zabluda koja postoji
kako na istim tim skupovima ili drugdje uvriježeno shvatanje pravopisnih pravila. među „stručnjacima“ bosnistima.
govore kako „pojedinci“ ne mogu pisa- Najjednostavnije će se to shvatiti ako ka- Treba znati da su sva tri jezika istoga
ti pravopise (a ne znaju ili ne žele znati žemo da se pravila tiču gramatike, a ne genetskog porijekla, da su se razvijali
da je južnoslavenska povijest pravopisa pisanja. Gdje su ta pravila u jezicima koja zajedno u okviru tzv. južnoslavenskog
samo „pojedinačna“ do 1960. godine, a nemaju pismo? Ako su to pravila, zašto prajezika, da njihovi dodiri nikada nisu
je pravilo da se u njemačkom jeziku veli- prestajali, pa ni u ratovima, da su proži-
kim slovom pišu sve imenice, a u našem vjeli najmanje jedno stoljeće u okvirima
Izrada Bosanskog pravopisa samo vlastite? Šta je s pravilima upotrebe bivšeg srpskohrvatskog jezika itd. Da bi
bila je ogroman posao u koji velikog slova u jezicima u kojih je pismo Vaši čitaoci ovo shvatili, navest ću neke
primjere. U više radova i na nekim sku-
sa slovima koja nisu ni velika ni mala i
sam se ja upustio sa željom sl.? Pravila su u jeziku nastala sama, a povima gdje su se „uspostavljale“ razlike
da pokažem kako to treba u pravopisima su ih izmišljali ljudi. Za između bosanskog i hrvatskog jezika riječ
svoj sam pravopis odabrao „srednji put“
„tko“ bila je pripisana hrvatskom jeziku.
napraviti. Nekad sam imao između dviju krajnosti: 1) da u upotrebi To nikako ne može biti tačno. U mojoj se
želju napisati mali pravopis mora kako je u pravopisu i 2) da sve može. kući donedavno govorilo tko: moja mati,
moja tetka, moja nena, moj djed. Govorili
Osim navedenoga, Bosanski pravopis ima
od pedesetak stranica i niz novina u odnosu na druge pravopise svi osim mene. Mene promijenila škola.
gotovo sam ga bio napisao, srednjojužnoslavenskih jezika, on je naj- Kad sam čuo da je tko „hrvatsko“, malo
sam se osjećao Evropljaninom. I čim sam
obimniji od svih jer sam želio napraviti
ali sam vremenom shvatio detaljan pravopis s mnoštvom primjera. dospio, napisao sam rad o zamjeničkom
da bi to bio uzaludan posao O potrebi da bude tako naučilo me više- obliku tko u savremenome bosanskom
decenijsko iskustvo nastavnika.
jeziku i bosanskim dijalektima, u kome
jer mi se stalno dešava da Ovdje bih želio kazati da Bosanski pra- sam pokazao: da je ko nastalo u 15. sto-
me ljudi pitaju za neki jezički vopis ne treba suprotstavljati Pravopisu ljeću a da je do tada svugdje na srednjo-
južnoslavenskom prostoru bilo tko, da
bosanskoga jezika rahmetli akademika
savjet čije rješenje već Senahida Halilovića. Želim ovdje javno su istraživanja govora iz druge polovice
kazati da smo akademik Halilović i ja bili
dvadesetog stoljeća pokazala da je tko po-
postoji u pravopisu, a pitanje drugovi, da je on prvi saznao da ću ja pi- tvrđeno i kod katoličkog i kod musliman-
je koliko bi dodatnih pitanja sati novi pravopis, da nije bio protiv toga skog stanovništva, ali i kod pravoslavaca
i da je prvi saznao da sam rukopis završio.
na Ozrenu, da upitnici Pitanja o govoru
iziskivao mali pravopis. Žao mi je što ga nije dočekao jer znam da prostoga naroda iz 1897. godine također
Bosanski pravopis ima bi se obradovao kao što sam se i ja rado- potvrđuju oblik tko u govoru stanovništva
svih triju vjeroispovijesti. Može biti zani-
vao njegovim. Ljudi cijene o drugim lju-
1.144 stranice i oko 50.000 dima bez njihova dovoljnog poznavanja mljiv i podatak da je oblik tko potvrđen
akcentiranih rječničkih – internet je pun uvreda zbog pravopisa u oba izdanja Vukova Srpskog rječnika.
Ono što je kazano za tko može se kaza-
pa ih i ja očekujem. Rahmetli akademiku
odrednica. Pravopisne Haliloviću sam u vezi s uvredama šaljivo ti i za netko, svatko, nitko. Dakle, nisu to
preporuke raspoređene su u govorio: „Sad će “stručnjaci” meni svašta kroatizmi, to su i bosanske riječi, samo
što se rjeđe upotrebljavaju i danas imaju
govoriti, vjerovatno i psovati, ali trebam i
1.242 tačke. ja nekako zaraditi Džennet“. On nije bio status stilema.

34 21/7/2023 STAV