Page 37 - STAV broj 437

Ili obrnuto. Ili s praksom, jezik starijih se, međutim, javljati potreba preporuči- Kad pravopis piše jedna
bošnjačkih pisaca je uzoran, a modernih vanja pisanja nekih novih riječi koje će
novinara nije... Svako mora birati svoj put ulaziti u bosanski jezik, ali vjerujem da i skupina ljudi, nekima je u
koliko će od čega uzeti. Što se tiče vizije, takve riječi imaju dovoljan broj „uzora“ toj skupini vjerovatno lahko,
o njoj objektivno mogu suditi samo oni u pravopisima na osnovu kojih se mogu
koji dođu poslije nas, a savremenici nas pisati. Da se jezičke promjene ne deša- jer se vrlo često pri pisanju
prema toj viziji mogu ocjenjivati samo vaju baš preko noći, najbolje može po- zajedničkih knjiga desi da
na način da odrede koliko se naša vizija kazati jezik starijih ljudi. Ako biste po-
razlikuje od njihove. pričali s nekim stogodišnjakom, vidjeli jedni pišu, drugi se potpišu.
U jeziku nema „podvlačenja crte“. Ni je- biste da se njegov jezik u strukturnom Urednik Bosanskog pravopisa
dan jezik danas ne može biti izoliran od smislu nije ni u čemu promijenio u tih
drugih. Brojni su primjeri za to. Malo sto godina. Mogao je, svakako, usvojiti nije se htio potpisati kao
ljudi zna da su u nekim bosanskim seli- neke nove riječi koje su u jezik prispje- koautor, iako je u našoj prvoj
ma kod Žepča i Livna živjeli Srbi ikav- le u toku njegova života, ali ako nije bio
ci. Kažem živjeli jer govorim o vremenu pod utjecajem standardnog jezika, on nije objavi to bilo naznačeno,
prije Agresije na Bosnu i Hercegovinu i mogao usvojiti nikakve druge promjene. jer je smatrao da nije učinio
ne znam žive li više tamo. Otkud Srbi da Sigurno je da nije promijenio ni akcent
budu ikavci? Otuda što su živjeli s ikav- niti bilo šta drugo i sigurno je da se osim dovoljno u njegovu nastanku.
cima. Uzmimo za primjer i riječcu bre. leksike, koju je možda djelimično izmi- Ovome trebam dodati i to
Vjerujem da će najveći broj ljudi u njoj jenio, njegov jezik ne razlikuje od jezika
prepoznati srbizam. A riječ je turcizam njegova pradjeda. Sve navedene izmjene da sam izradu Bosanskog
koji je u turski jezik došao iz grčkog. ne moraju se ticati pravopisa, ali se nova pravopisa finansirao sam. Malo
„Podvlačenje crte“ dešavalo se u nas u izdanja pravopisa mogu povremeno jav-
mnogo slučajeva, ali će ljudi podvučenu ljati u situacijama kad ih nema na tržištu ljudi može pretpostaviti koliko
crtu najčešće ignorirati. Neka neprimje- za neke nove generacije, kojima, eventu- iznose svi troškovi izrade
rena pravila ne mogu koristiti bez pogre- alno, mogu trebati. Desilo se, naprimjer,
šaka ni oni koji pravila izmisle. Desilo da je Pravopisni priručnik „Svjetlosti“ Bosanskog pravopisa, ne
se, naprimjer, da je u februaru 1997. go- od 1972. do 1991. godine objavljen u 19
dine neka ministrica u Republici srpskoj izdanja, ali je to bio priručnik koji se ko- računajući pri tome autorski
uputila dopis sredstvima informiranja u ristio u školama. rad, koji sam već spomenuo.
kojemu ih je upoznala da je na snazi Za- Nekad to što nazivate čvršćim pravilima
kon o službenoj upotrebi jezika i pisma nije primjenljivo u jeziku. Poznato je da
te da je „obaveza da sva sredstva javnog neki ljudi, iz meni nepoznatih razloga, društvene organizacije. Mnogi novinari
informisanja javnost obaveštavaju na srp- žele ukinuti tzv. „dvojna rješenja“ ili du- i kreatori politika već nekoliko desetlje-
skom jeziku, ekavskim književnim izgo- blete, dakle žele zabraniti da se u bosan- ća nisu koristili takve riječi. Kad se po-
vorom“. A onda je napisala da ih moli da skom jeziku koristi, naprimjer, i riječ krst javio Pravopis iz 1996. godine mediji su
zakon „primenjuju dosledno“, kako bi i riječ križ te da se upotrebljava samo jed- nastavili raditi kako su naučili “jučer”,
ona „izbjegla“ obavezu kažnjavanja. Ovaj na od njih. Da nemaju razloga postojati ne kako je bilo u vrijeme prvih bh. novi-
primjer pokazuje da tzv. podvlačenje crte, u jeziku, takvi bi dubleti sigurno nestali. na u 19. stoljeću. Tome što riječi kojima
makar bilo i zakonsko, neće ukalufiti je- Dokle god postoje, postoji i neki razlog je Pravopis iz 1996. dao priliku za rea-
zik, jer ni kreatori „podvučene crte“ če- za to. Mi, naprimjer, kažemo vozila se firmaciju nisu zaživjele u medijima upr-
sto ne mogu ostati iznad nje. križaju na raskrsnici, a ne možemo kaza- kos toj normativnoj povlaštenosti razlog
ti vozila se krste na raskrsnici. Nekome je činjenica da većina medija nisu imali
STAV: Budući da je jezik živa materija i da ćemo kazati „prekrižio sam te“, tj. nema nikakav motiv da se promijene u izrazu,
se takoreći svakodnevno mijenja, trebaju te više u mome životu, a ne možemo za to jer je svakome teško promijeniti se, a za
li pravopisi pratiti te promjene ili namet- značenje kazati prekrstio sam te. U isto promjenu nisu dobijali nikakvu ni na-
nuti čvršća pravila, kao što je to slučaj u vrijeme postoje brojni toponimi, mikro- gradu ni kaznu. Nekad imam osjećaj da
nekim drugim jezicima? toponimi, hidronimi i sl. sa krst i križ: se ljudi stide kazati neke riječi koje su
BULIĆ: Jezik se zaista mijenja, ali je Krstac, Krsno Polje, Kršćanac, Križan- oduvijek govorili njihovi stariji. Tako slu-
za značajnije promjene u jeziku potreb- čevo Selo, Križani, Križaljka, Križevići šam u nekim dokumentarnim emisijama
no mnogo vremena. U nekoj dijahronij- i sl. U srednjovjekovnoj su Bosni bili kr- da stari ljudi govore kafa i u sredinama
skoj perspektivi jedno stoljeće je gotovo stjani, povremeno su prolazili i križari. u kojima se oduvijek govorilo kahva, ali
beznačajan period za značajnije jezičke malo ljudi zna da to rade kako pred oči-
promjene. Tako, naprimjer, pisani spome- STAV: Kako gledate na činjenicu da mno- ma televizijskih gledalaca ne bi „ispali
nici pokazuju da je zamjena glasa jat na ge riječi iz bosanskog jezika koje su pr- nepismeni“ a njihovo selo zaostalo. To
našem prostoru trajala makar četiri sto- vim pravopisom bile određene kao jedine je poznati dijalektološki fenomen koji
ljeća, a sigurno je taj proces počeo i prije ispravne nikada nisu zaživjele u medij- novinari ne znaju riješiti pa takve njiho-
njegove pojave u pisanim spomenicima. skom prostoru, odnosno nikada nisu po- ve emisije ne mogu poslužiti kao auten-
Danas su promjene u jeziku brže, ali su stale općeprihvaćene? Šta je tome ra- tična jezička slika vremena u kojemu su
one uglavnom na leksičkom nivou i tiču zlog? Zašto je ogromna većina medija nastale. Ali ovaj fenomen s kahvom tiče
se prihvatanja stranih riječi. Strukturne protjerala iz upotrebe “lahko”, “mehko”, se i pismenih, obrazovanih, čak profesora
promjene zahtijevaju mnogo vremena pa “truhlo”, “mahrama”, “pandža”, “uvehnu- bosanskog jezika. I oni traže kafu, pogo-
čak i ako su one negdje u jeziku počele, ti”, “isphlapiti”... tovo u nebošnjačkim sredinama, kao oni
njih vjerovatno neće doživjeti ni prau- BULIĆ: Nisu ih protjerali samo mediji, su uvijek govorili kafa. Baš ih briga što u
nuci naših unuka. U pisanoj praksi će protjerala ih je prije toga nauka, i škola i pravopisu piše kafa v. kahva. Zbog toga

STAV 21/7/2023 37