Page 36 - STAV broj 437

DRUŠTVO

pravopis i ako nude ista rješenja. Pravopis postavili temu „atomska fizika“, vidjeli bi- u samostalnost i postojanje bosanskog.
kao i svako stručno djelo treba da zado- ste koliko atomskih fizičara imamo. Mi- Svakim uvjeravanjem neprijatelja bosan-
voljava osnovna očekivanja od stručnog slim da je iznošenju gluposti i vrijeđanju skog jezika da bosanski postoji, prihvata
djela: da nije proturječan, da je sveobu- ljudi doprinijela anonimnost komentara. se djelimično da je ta sumnja opravdana.
hvatan i da je što jednostavniji. To su para- Ljudi su hrabri kad se sakriju iza nekog Treba raditi posao – istraživanje, proizvod-
metri koji se mogu mjeriti i koje slobodan „nicka“, a kada bi se potpisivali iza svo- nja resursa, širenje znanja, promocija...
nastavnik bosanskog jezika ili nastavnik jih komentara, onda bi komentara vjero- Prilikom svakog oblika jezičkog planiranja
pravopisa, lektor, prevodilac, novinar, sve- vatno bilo vrlo malo i uglavnom bi bili mora se imati neki cilj. Cilj ovog pravopi-
ćenik, političar ili bilo ko drugi kome se pristojni. Ali, nekome odgovara da bude sa nije da jezik otuđi od govornika niti da
posao zasniva na upotrebi jezika i ostav- tako, neko na tome profitira. Pa imate da- govornike otuđi od jezika, već da u stanju
ljanju utiska jezikom može prepoznati i nas brojne portale koji su bez impresu- kakvo jest nađe najrealnija i najostvarlji-
izmjeriti, naravno, ako je korisnik pravo- ma, nepotpisane tekstove na njima i još vija rješenja. Pritom se uzimaju u obzir i
pisa slobodan i nije lijen da provjerava. mnoštvo „neuređenih“ pojava. tradicija i praksa i vizija. Tradicija i prak-
Ukoliko nije slobodan, svakako će postu- Ovdje treba kazati i to da bosanska je- sa mogu se zloupotrebljavati, naročito re-
piti kako mu kaže “centrala”. Ako je lijen, zička norma ima i bolest uspoređivanja. dukcijom. Tako se u vezi s tradicijom kod
neće ni provjeravati. Nek izabere ovaj. Bosanski treba opisivati i normirati kao govornika i “mislilaca” može naići na sta-
da nijedan drugi jezik ne postoji. Oslobo- jalište da je u bosanskom jeziku osmansko
STAV: Bilo je podosta negodovanja s ob- diti se kompleksa i uvjeravanja bilo koga naslijeđe tradicija, a jugoslavensko nije.
zirom na to da je s prošlim pravopisom,
blago je reći, postavljena vrlo propusna
granica u razlikovnosti bosanskog, hrvat-
skog i srpskog jezika. Jeste li i Vi jezički
otvoreni ili insistirate na sistemu koji će
“podvući crtu”?
BULIĆ: Mislim da nije bilo podosta.
Bilo je malo, kratkotrajno i uglavnom s
jednog mjesta. Dobro je da se knjiga pri-
mijeti, gore je ako naiđe na muk. Ima još
nešto što je važno u vezi s pravopisima.
To je ona narodna poslovica: Svijetu se ne
može ugoditi. Nije je potrebno posebno
ni obrazlagati. O pravopisima svi znaju
sve kao, uostalom, i o drugim oblastima.
Dovoljno je pregledati neke komentare na
pravopis i standardni jezik uopće i vidjeti
da o tome govore i oni koji o tome pojma
nemaju. Negdje sam pročitao mišljenje da
ljudi nemaju pravo komentirati ono što
ne znaju. Ne mogu sebe nikako zamisliti
u situaciji da komentiram neku knjigu iz
oblasti koju ne poznajem, iz atomske fi-
zike, naprimjer. Ako biste na neki forum

REFIK BULIĆ redovni je profesor na Filozofskom fakultetu Član je Centra za leksikologiju i leksikografiju Akademije nauka i
Univerziteta u Tuzli. Objavio je četrnaest knjiga u tiražu od umjetnosti Bosne i Hercegovine, član Upravnog odbora Instituta
preko 50.000 primjeraka, oko stotinu naučnih i stručnih ra- za bosanski jezik i književnost u Tuzli te član Redakcije časopisa
dova te brojne književne tekstove. Završio je studij srpskohr- Bosanski jezik i njegov urednik od broja 8 za 2011. godinu do
vatskog / hrvatskosrpskog jezika i jugoslavenskih književno- broja 17 za 2020. godinu. Bio je član Redakcije Bosanskoher-
sti na Pedagoškoj akademiji u Tuzli i Filozofskom fakultetu u cegovačkog dijalektološkog zbornika (izdavač Institut za jezik u
Sarajevu. Od 1979. do 1994. godine radio je kao nastav- Sarajevu) i Redakcije časopisa Bosnistika plus (izdavač Institut
nik i profesor u više škola na području Živinica i Kladnja. Od za bosanski jezik i književnost u Tuzli). Savjetnik je za lingvisti-
1994. godine radi na Filozofskom fakultetu Univerziteta u ku u Magazinu za jezik i književnost Lingvazin. Sudjelovao je na
Tuzli. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu završio je postdi- brojnim naučnim skupovima.
plomski studij iz lingvistike i 2000. godine odbranio magi- Izradio je elaborat za prvi doktorski studij lingvistike na Univer-
starski rad Arhaičniji govori u gornjem toku Spreče: živinički zitetu u Tuzli. Od početka master studija iz bosanskog jezika i
kraj. Doktorsku disertaciju Ekavsko-jekavski govori tešanj- književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli bio je
sko-maglajskog kraja odbranio je na Filozofskom fakultetu u profesor za više predmeta te bio rukovodilac tog studija. Sudje-
Sarajevu 2004. godine. lovao je u međunarodnom projektu Općeslavenski lingvistički
Bio je mentor pri izradi više diplomskih i magistarskih radova atlas Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – po-
te više doktorskih disertacija. Bio je profesor na postdiplom- punio dva Upitnika Općeslavenskog lingvističkog atlasa – OLA
skom i doktorskom studiju iz lingvistike na Filozofskom fakul- punkt br. 48 (Dobretići – Jajce, Skender-Vakuf) i OLA punkt br.
tetu Univerziteta u Tuzli te profesor na doktorskom studiju iz 50 (Špionica – Srebrenik). Bio je saradnik u izradi Dijalektološ-
lingvističke bosnistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta kog atlasa Bosne i Hercegovine. Njegove su knjige uvrštene u
u Sarajevu od 2012. godine do danas. literaturu na mnogim fakultetima.

36 21/7/2023 STAV