Page 42 - STAV broj 437
P. 42

DRUŠTVO



          trajala samo 22 dana. Zbog njegovog je
          ustanka Beč odlučio da vojsku koju je po-
          slao na Bosnu utrostruči na 268.000 ljudi.
            Kao službene novine nove vlasti, Bo-
          sansko-hercegovačke novine kasnije nimalo
          lijepo ne pišu o Hadži Loji, štaviše, osli-
          kavaju ga poprilično crno, nazivajući ga
          profiterom i osobom zaslijepljenom bo-
          gatstvom i moći. Tvrde da je od kršćana
          uzimao novac kako bi ih nova vlast kojoj
          je bio na čelu poštedjela. „Hadži Lojo je
          trko na sve strane oko Sarajeva, ali bi se
          brzo i povraćao i što bolje utvrđivao svoje
          privrženike, pokazujuć im dobrote onoga
          svieta i to onomu koji pogine u svetomu
          ratu za vjeru ili tko ubije svog protivnika
          ili onog koji bi htjeo posvojit gospodstvo
          muhamedansko; a on je i to dokazivo, da   to jednim odjeljenjem pod komandom   pruža širok vidik od Ustiprače do Čajniča
          nemože kršten čovjek nikada bit gospodar   nadporučnika Stipetića...“ Dvadeset dana   i Podrinjem do više Goražda. Na Klancu
          muhamedancu“, piše taj list, nastavljajući:   kasnije, isti list izvještava: „Hadži Lojo je   su napravili odmor, pripremajući plan,
          „Kristjani tada bivši u velikom strahu, šta   sa svojim njegovanjem u vojničkoj bolnici   po kojem će zauzeti Goražde i prodrije-
          su učinili? Oni su opazili, da u Hadži-Loji   vrlo zadovoljan. On počinje već evropska   ti do Čajnica. Plan im je najviše kvario
          stoji spas njihovog života, te su gledali na-  jela, koja je izprva odbijao, jesti i ljekari   Hadži-Loja, jer su računali, da je on neg-
          čin kako bi život sačuvali i po velikoj sreći   misle, da će docnije dopustiti amputaciju   dje u zasjedi pripremio i organizovao jak
          opaze da se Hadži-Lojo samim zlatom ubla-  noge. Svoj facsimile prodaje ljubiteljima   otpor, koji bi im, u tom šumovitom i nepo-
          žuje, te je svaki koj bi se imalo što priboja-  po 20 krajcara.“     znatom predjelu, mogao nanijeti ogromne
          vao životu, umoljavo se Hadži-Loji i pred                            štete. Za to oni raspišu nagradu od ‘oku’
          njegove noge padao a cekine sipao, koje bi   IZDAJA I HAPŠENJE       dukata za onoga, ko im ga živa dovede,
          Hadži-Lojo u svoj žep sgrnuo.“       Novi behar je 1927. godine objavio svje-  donese, ili im njegovu mrtvu glavu preda.
            Lojin Narodni odbor izdao je 7. au-  dočenje iz prve ruke o hapšenju Hadži Loje.   To je tada dobro došlo Sijerčićima s
          gusta proglas: „Mi koji živimo u Bosni,   Riječ je o svjedočenju tada već starca iz   Odžaka i Zorlačanima, te oni skuju plan,
          muslimani, kršćani i Latini, odlučni smo   Goražda (Gradac) koji je ispričao kako je   kako će ga predati u ruke Švabama. Pošalju
          da se suprotstavimo neprijatelju.“ U to   Hadži Lojo pao u austrijske ruke. „Dok je   nekoliko uglednih bega bolesnom Hadži
          vrijeme katolike su nazivali Latinima.   austrijska vojska zauzela Praču, Hrenovicu   Loji i predlože mu da ga prebace preko
          Hadži Lojo je po džamijama objavio da   i napredovala prema Hranjenu i Mesićima,   Drine, jer da je Švabo blizu i da mu prije-
          mu je veliki šerif Meke lično dao dozvo-  dotle je Hadži-Lojo, ostavljen od družine   ti opasnost. Računajući na njihov ponos i
          lu da proglasi „sveti rat“. KundK armi-  i svoga sluge, koji ga je pokrao i odnio mu   bratsko osjećanje, on im iznudi zakletvu
          ja je 19. augusta umarširala u Sarajevo s   pune bisage para, prevalio preko brda i   i obećanje da će i njega i ženu mu brižno
          52 topa i oko 14.000 vojnika. Oko 5.000   približavao se Drini, imajuci namjeru, da   čuvati i prebaciti preko Drine. Spremi se.
          Sarajlija pružilo je otpor. Pucnjevi su   pod Hubjerima pređe Drinu, koja je bila   Natovari prtljag na konja, a kako je bio
          dočekali vojnike iz „svake kuće, sa sva-  duboka jedva pola metra. Ali, veliki gubi-  teško ranjen i iznemogao, njega poneso-
          kog prozora, svake kapije, čak su i žene   tak krvi i iznemoglost ga je u tom sprije-  še na nosilima. Od Pršeša ima koje pola
          sudjelovale“. Ukupno je navodno ubije-  čila, i on se je sakrio u šumu, u smrekovo   sala do gaza na Drini. Kad su ga nosili,
          no 57 vojnika i 400 pobunjenika. Već 23.   šikarje u blizini sela Pršeša, opc. Sijerčići,   bila je noć. Ti predjeli su bili njemu sa-
          augusta obješeno je devet ustanika. Za   i iščekivao svaki čas, kad ce banuti krvnici   svim nepoznati. Od Pršeša Drini je niza
          Loju je ponuđeno 500 forinti. O tome   Bosne i Hercegovine i kad će zazujati tane-  stranu. Ali njega bezi Sijerčići ponesoše
          da se ranjen krije u šumu Austrijance je   ta austriskih topova“, stoji u svjedočenju.   preko Bogdanića i Kaulića s namjerom
          obavijestio neki seljak.             „Kad su za njega saznali Pršešani, naš-  da ga donesu u austrijski logor.
            Kako su šestog oktobra 1878. objavi-  li su ga i uzeli u svoju kućnu njegu. Au-  Ne sluteći nikakvo zlo, Hadži Lojo se
          le Bosansko-hercegovačke novine, zvanični   sto-Ugarska vojska je polahko i oprezno,   je radovao času kad će moći da slobodno
          list bosanskohercegovačke vlade u Sara-  bojeći se zasjede i napadaja Hadži-Loje,   stane na sigurno tlo i da mu život bude
          jevu, koje će kasnije postati Sarajevski list,   napredovala s Mesića uz veliku planinu   osiguran. Ali je njegovo iznenađenje bilo
          Hadži Lojo je „kod Rogatice uhvaćen, i   Gnjilu i popela se na Klanac, odakle se   veliko, kad se je obazro na sve strane vi-
                                                                               dio uplašene Austrijance s naperenim
                                                                               puškama. Toliki im je zadao strah, da ga
           NUŠIĆEV HADŽI LOJO                                                  nisu smjeli bez naperenih pušaka primi-
                                                                               ti, bojeći se i bolesnog svog velikog duš-
                                                                               manina. Vojna glazba je zasvirala i Hadži
           List „Bosanska vila“ objavio je u decem-  Radnja se dogada u Sarajevu, u najljep-  Lojo je bio u rukama Švabe. Veselju Au-
           bru 1908. godine kako je „poznati dramski   šoj sarajevskoj Gazi Usref-begovoj dža-  strijanaca nije bilo kraja. Sijerčići su pri-
           pisac i odlični srpski književnik Branislav   miji. Biogradski listovi hvale ovaj najnoviji
           Ð. Nušić napisao i treći pozorišni komad   Nušićev komad i svi se slažu u tome, da i   mili nagradu i uz kletvu Hadži Loje vra-
           iz bosanskog života, ovaj novi zove se   ovaj rad ni malo ne zaostaje iza predašnja   tili se svojim kućama. Kad je Hadži Loja
           Hadži Lojo“ te nastavlja: „Siže je uzet iz   dva komada. Prikazao se na biogradskoj   vidio šta je od njeg učinjeno, duboko je
           istorije okupacije Bosne i Hercegovine.   pozornici prvi put 4. decembra.“  uzdahnuo, gorko zaplakao i iz svega glasa
                                                                               prokleo svoje izdajice!“



         42  21/7/2023 STAV
   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46   47