Page 72 - STAV broj 219

KULTURA

Kulturni identitet bosanskih muslimana (1)

BOSNA I BOŠNJANI

NA RAZMEĐU SVJETOVA

Knjiga Kulturni identitet bosanskih muslimana Marinka Zekića svojevrsni je nastavak rada Antuna Hangija
u 21. stoljeću. Knjiga je to o običajima i kulturi bosanskih muslimana, s tim da se ovog puta oni uvažavaju
i kao politički narod. Zekić piše o Bošnjacima, bošnjačkoj književnosti i kulturi, pozicionirajući islam kao
nezaobilazni, čak temeljni (ne i jedini, naravno) sadržaj svega što danas prepoznajemo kao bošnjačko. S
ovim bi se djelom, istina, moglo i trebalo polemizirati. Međutim, sve vrijeme stječe se dojam da je riječ o
doista iskrenoj i prijateljskoj želji da se Bošnjaci upoznaju iznutra te da se u kompleksnosti svog identiteta
predstave drugima. Pritom, ovoj knjizi ne nedostaje akademskog pristupa. U pokušaju da Bošnjake razumije

iz kulturološke, etnološke, imagološke, antropološke i sociološke perspektive, Zekić je čitaocu ponudio
ogroman broj informacija i pisanih izvora, zajedno s vlastitim promišljanjima i zapažanjima
(Kulturni identitet bosanskih muslimana, Marinko Zekić, “Dobra knjiga”, Sarajevo, 2019. godine, 315 stranica)

Piše: Hamza RIDŽAL tokove srednjeg vijeka, koji su uz islam- prepoznati i ono pojedinačno i ono opće
hamza@stav.ba ski kulturnocivilizacijski krug stoljećima – zajedničko”, tvrdi autor, ne navodeći,
tvorili složenu bosansku pluralističku nažalost, forme u kojima prepoznaje tu
paradigmu. Kao posljedicu toga imamo isprepletenost i organsko jedinstvo.
edinstvo različitih kulturnih i prirod- danas kao jednu od najilustrativnijih i Zekić ističe da je povijesnu sudbinu bo-
nih posebnosti na relativno malom najizraženijih posebnosti Bosne i Herce- sanskog trajanja kontinuirano pratio nemir,
prostoru, piše Marinko Zekić u knjizi govine njezin pluralistički duhovni lik – ali je on, po pravilu, uvijek pristizao izvan,
JKulturni identitet bosanskih muslima- bosanski konfesionalizam, opredmećen u u naletima različitih pokušaja nametanja
na, rezultirali su time da je Bosna i Her- tri konfesije: katolicima, pravoslavcima i vlastitog utjecaja na ovom području. “Sred-
cegovina kroz povijest uvijek imala svoj muslimanima”, piše Zekić. njovjekovna Bosna je, naime, kao granična
specifičan politički, kulturni i ekonomski oblast bila na periferiji globalnog utjecaja
subjektivitet. Prostor Bosne, pod kojim JEDINSTVO BOSANSKE RAZNOLIKOSTI grčko-bizantsko pravoslavnog i zapadnoe-
se od srednjeg vijeka podrazumijevala i Kompleksnost bosanske paradigme vropskog katoličkog civilizacijskog kruga,
Hercegovina, bio je izložen različitim po- u okviru koje su se razvijali kolektivni na taj način da intenzitet tih utjecaja nije
litičkim i duhovnim utjecajima koji su ga identiteti triju konstitutivnih bosanskih bio tako sveobuhvatan da bi mogao obavi-
sudbinski odredili. Uz katoličku i pravo- etno-grupacija ogleda se u uzajamnoj ti korjenitu asimilaciju bilo s koje strane.
slavnu interpretaciju kršćanstva, navodi isprepletenosti političkog, kulturnog i Pojavom islama i judaizma, taj višestruki
Zekić, na prostoru srednjovjekovne bosan- religijskog identiteta. “Multikulturalnost kulturni i duhovni paralelizam dodatno je
ske države njegovan je specifičan kult, u Bosne je specifična, i za neka europska bio obogaćen (ili usložnjen – ovisno od in-
historiografiji poznat pod imenom Crkva uobičajena poimanja pomalo atipična terpretacije i interpretatora), tvoreći etnič-
bosanska. U stoljećima koja su uslijedila pojava. Ona nije puki zbir različitih kul- ko-kulturni i konfesionalno-civilizacijski
ovom bogatom i šarolikom religijskom turnih sadržaja koji stjecajem povijesnih prostorni specifikum jedinstva različitosti
mozaiku Bosne pridružile su se još dvije okolnosti egzistiraju jedni pored drugih, kao jedinstven primjer spajanja nespojivog
vjere: islam kojeg su krajem 15. stoljeća već višestoljetna, pa na neki način i mi- na polju povijesnog supostojanja musli-
donijele Osmanlije, te judaizam koji je lenijska duhovno-kulturna sedimentaci- mansko-bošnjačkog, katoličko-hrvatskog,
stigao s Jevrejima protjeranim iz Špani- ja i isprepletenost, u kojoj ono posebno pravoslavno-srpskog, židovsko-sefardskog,
je početkom 16. stoljeća. uranja, ali i izranja plodotvorno iz svo- etničko-konfesionalnog kulturnog identi-
“Tako Bosnu, kao nijednu drugu ze- jevrsnog jedinstva kulturnih različitosti, teta”, piše Zekić.
mlju na svijetu, pokrivaju oba velika kul- čineći ga tako gotovo organskim spojem. On zaključuje da je cjelinu kulturnog
turno-civilizacijska kruga europskog sred- (...) Bosna, dakle, nije samo dio planete na i duhovnog života Bosne i Hercegovine
njovjekovlja: grčko-bizantski – pravoslavni kojem su se susretale i sukobljavale razli- kroz njenu povijest određivao religij-
i zapadnoeuropski – katolički, pod čijim čite civilizacije, vjere i kulture, već je riječ sko-konfesionalni okvir. “U sferi kulture
globalnim utjecajem u višestrukom kultur- o jednom od planetarnih čvorišta gdje su to supostojanje odvijalo se i ogledalo u
nom paralelizmu Bosna biva uključena u se Istok i Zapad plodotvorno uvezali po- visokom stupnju izolacije i zatvorenosti
dominantne europske društvene i kulturne put snopa, u kojem se dovoljno jasno da visokih kultura pojedinačnih entiteta, te

72 16/5/2019 STAV