Page 52 - STAV broj 169
P. 52
DRUŠTVO
Uskufi je obilježio Dobrnju, što je prihvata mišljenje da je Uskufi iz Bosan-
vidljivo i danas, a u kontekstu dvi tačke skog Skoplja te navodi: “Sam Uskufija,
čuvanja sićanja na ovog pisnika. Ali, mo- koji je odlično znao turski, ne bi nikada
glo bi se reći i kako je sićanje na Uskufija od Skoplje izveo svoj priimenak Uskufi.
razvučeno od jednog kraja na drugi kraj Da je bio Skopljak s Vrbasa, on bi se na-
mista. Ako se pristupi iščitavanju građe zvao Iskoplevi, a da je, kao što nije, bio
vezane za Mehmeda Hevajia Uskufija, iz grada Skoplja na Vardaru, prozvao bi
onda se s lahkoćom može uočiti koliko se sigurno Uskubi, ali nikako Uskufi.”
je podiljenih stavova, oprečnih mišlje-
nja, kontroverze, zamršenosti i razvla- OTKUD IKAVICA
čenja činjenica vezanih za lik i dilo ovog
alhamijado pisnika. Ono što odmah biva uočljivo i što na
određeni način produbljuje kontroverzu
Gazeći dobrnjskom zemljom, čoviku vezanu za pisnika jeste ikavica na kojoj je
naumpadnu riči koje je napisao jedan dru- pisao Mehmed Hevaji Uskufi. Smatra se
gi Tuzlak, Mehmed Meša Selimović, bez kako činjenica da je Hevaji i u rječniku i
obzira na današnje narative, osporavanja u pismama bio znatno više ikavac nego
i različita tumačenja tih riči: “Kakvi su ijekavac ne znači da je u njegovo vrime
ljudi Bosanci? To su najzamršeniji ljudi Tuzla s okolinom bila ikavsko govorno
na svijetu, ni sa kim se istorija nije tako područje. “Njegova je ikavština dio nje-
pošalila kao sa Bosnom.” Kad se zagle- govog porodičnog ikavskog porijekla.” S
daš u naše ljude, u tu historiju, u druge druge strane, Uskufijinu ikavštinu po-
i tuđe zastave u rukama našega čovika, vezuju s ondašnjim ikavskim govorom
epigonstvo, sklonost ka omalovažavanju, teritorija koji se u širem smislu smatrao
i, kada se posebno udubiš u te karakter- Bosnom: “U doba kada je Hevaji pisao
ne zamršenosti jedinke i naroda, kao na Makbuli-arif Bosna je imala i najšire
javi, ukaže se silueta, slika i prilika do- granice, pa se protezala izvan današnjih
brnjskog Uskufija. Kako i zašto? njenih granica u Dalmatinsko zagorje,
Liku, Slavoniju, Srbiju, Novopazarski
ŠTA TO NAMA TRIBA sandžak, Crnu Goru i Boku Kotorsku.”
Što će reć’ da je na čitavom navedenom
Mehmed Hevaji Uskufi rodio se teritoriju bio rasprostranjen štokavski
u Dobrnji kod Tuzle 1601. godine u dijalekt i većinom ikavski govor.
nekadašnjem Zvorničkom sandžaku.
Mada postoji i mišljenje kako je on iz Drugi odlučno odbacuju tvrdnju da
sela Uskopči, kako su se nekada zvale je Uskufi pisao svoja dila ikavskim izgo-
Živinice. Poticao je iz plemićke porodi- vorom zato što se u Tuzli u 17. stoljeću
ce koja mu je virovatno omogućila i ple- govorio ikavski. Tu tvrdnju podupiru
mićku službu na carskom dvoru. Sma- smatrajući kako “tuzlansko jezičko po-
tra se da je umro 1651. godine, kada je dručje nije ikavsko niti je bilo ikavsko u
napisao i svoju poslidnju pismu, ali i to Uskufijino vrijeme, što potvrđuju i neki
je otvoreno pitanje. drugi rukopisi starih bosanskih pisaca
sa ovog područja”. Isticalo se i mišljenje
Samo je pisnikovo ime i poriklo do- kako su današnji ijekavci između sred-
voljan razlog za zamršenost, različito njih i gornjih tokova Bosne i Drine (tu
tumačenje i sukobljavanje mišljenja. S je i tuzlanska oblast) ijekavizirani ikavci,
tim u vezi, raspravljalo se o samom nje- tj. da je to područje u srednjem vijeku
govom imenu Uskufi, jedni smatraju
kako je on iz Bosanskog Skoplja (gor- Hevaji je svuda s ponosom
nji tok Vrbasa), u kojem se u 17. stolje- isticao svoje bosansko
ću govorila ikavica. To bi značilo da je poriklo i svoj maternji jezik,
njegova porodica doselila u Tuzlu i da kojeg danas u Dobrnji, na
se on samo rodio u Tuzli, a da je po po- pripišaj hoda od Tuzle,
riklu s ikavskog područja. S tim u vezi uče neka nova dica. A ne
stoji i njegovo prezime Uskufi, što znači treba se čuditi spominjanju
Skopljak, jer se na turskom jeziku Sko- “pripišaja” – autor rječnika
plje zove Uskup. pisana za vrime cara Murata
u potrazi za individualnim
Međutim, postoji i drugačije mišlje- izrazom često koristi argo-
nje, kako “Uskufija” ne može biti pre- izraze i vulgarizme
zime nego nadimak koji naš pisnik rje-
đe upotrebljava nego Hevaji i što je taj
nadimak nastao po nekoj vrsti zašiljene
pozlaćene kape koju su nosili janjičarski
oficiri i službenici u carskom dvoru, a
zvala se uskuf. Treći autor, također, ne
52 31/5/2018 STAV
