Page 53 - STAV broj 169
P. 53
bilo ikavsko, pa da je kasnije pod utjeca- predgovoru svog rječnika jasno rekao
jem južnih doseljenika (iz Hercegovine, da u njegovu dilu ima aluzija, ili kako
Sandžaka, Crne Gore) promijenilo svoj on kaže “znakova i migova”, što će pro-
govor u ijekavski. svitljen čovik razumit’.
Glede zamršenosti u vezi s Uskufi- ŠtA SMO ONDA MI? LUDE?
jevom ikavštinom, može se reći sljede-
će: bio ovdašnji govor ijekavski otkako NESREĆNICI? NAJZAMRŠENIJI
ijekavski govori postoje ili ne, ne treba
zaboraviti da su i dalje u govoru ovog LJUDI NA SVITU
kraju prisutni oblici bižati ili bježati, Nakon nekoliko navedenih primjera
sikira ili sjekira, priko ili preko, pone- u vezi s kojima se lome različiti stavo-
diljak, nedilja ili nedjelja... vi, ne naslućuje se odgovor na pitanje
jesmo li mi najzamršeniji ljudi na svi-
IME RJEČNIKA I O KOJOJ tu? Za odgovor bismo morali uporediti
VIRI ZBORI HEVAJI sebe, po svim relevantnim mjerilima, sa
svim drugim ljudima ili narodima. Bez
Originalan naziv Uskufijevog rječ- toga je teško prihvatiti sud o našoj za-
nika na arapskom jeziku glasi Magbu- mršenosti, jer sigurno je da pri donoše-
li arif. Što znači: ono što se sviđa uče- nju suda sveopće poređenje s drugima
nu i razumnu čoviku. Popularni naziv nije koristio ni sam Meša. Jer, ništa nije
Uskufijina rječnika jeste Potur-Šahidi, samo po sebi ni malo ni veliko, ništa nije
ili, uobičajeno, Potur Šahidija i teško je samo po sebi ni zamršeno ni nezamrše-
znati ko je prvi takvim imenom nazvao no, poređenja su ta koja nešto čine ma-
Uskufijino dilo. U nekim se pripisima lim ili velikim, sretnim ili nesretnim,
spominju oba naziva, i Magbuli arif i zamršenim ili nezamršenim. Ipak, šta
Potur-Šahidi, a u nekim samo jedan od je to nezamršeno, jasno i sigurno kod
njih. Drugi dio ovog popularnog nazi- Hevaija, šta se to mrsilo i mutilo, ali se
va – Šahidi – ustvari je prezime jednog zamutiti i zamrsiti ne da?
turskog pisnika i leksikografa koji se Hevaji je svuda s ponosom isticao svo-
zvao Ibrahim Dede Šahidi, a napisao je je bosansko poriklo i svoj maternji jezik,
perzijsko-turski rječnik u stihovima s kojeg danas u Dobrnji, na pripišaj hoda
naslovom Tuhva-i Šahidi. od Tuzle, uče neka nova dica. A ne treba
se čuditi spominjanju pripišaja – autor
Neki autori tvrde da riječ potur znači rječnika pisana za vrime cara Murata u
seljak. To obrazlažu ovako: “Sam Hevaji potrazi za individualnim izrazom često
je u rječniku dao značenje riječi potur. U koristi argo-izraze i vulgarizme. I dok je
poglavlju IX ovog rječnika stih 28. glasi: Meša nedvosmisleno tvrdio kako pripa-
Koje selo, kojluje dindi potur, što znači: da srpskoj književnosti, iz čega proizilazi
Koj-selo, kojlu-potur. (Danas prevodimo kako je pisao srpskim jezikom, na što je
tursku riječ kojlu riječju seljak.)” Među- imao lično pravo koje ne treba osporavat
tim, o nastanku riči potur ima i druga- i zbog čega je dodatno, ne zanemarujući
čije tumačenje: Nije jasan postanak i spisateljsku vještinu, objeručke prihva-
poriklo ove riči. Uglavnom, postoje dvi ćen, s druge strane, Hevaji biva “zane-
pretpostavke: 1. Da je ova rič skraćena maren uglavnom zbog antagonizama, iz
od poturica, poturčenjak, izvedene od inf. nacionalnih razloga i zbog određenog
poturčiti se; 2) da je iskrivljenjem nasta- kršćanskog ponosa”.
la od riči pataren – bogumil. Za ovo dru- Ali, protiv mraka najbolje se branit
go tumačenje izgleda da se opredilio dr. svitlom, a bilo bi sasvim pošteno da se
Safet-beg Bašagić, kako se vidi iz njego- pokaže širokogrudnost, poštovanje kao
vih rukopisnih bilježaka o turcizmima. preduvjet koegzistencije, širina kojom
se često bezrazložno dičimo, da se po-
Ni Hevaijina pjesma Poziv na viru nije kaže sloboda, da se pusti neka svako
pošteđena različitih mišljenja. Ona nosi za sebe bez isključivosti bira ime i je-
poruku, zapravo poziv koji se 25 puta zik kojim govori. Danas pušu novi li-
ponavlja na kraju svake strofe Hod´te berarni vitrovi, sve je dopušteno, čovik
name vi na viru! Nekoliko ozbiljnih po- može birati. Može birati da govori kao
znavalaca alhamijado literature drži Tuzlak Mehmed, ili da lipo bira makar
da je u ovoj pismi upućen poziv kr- tim odabirom apsurd učinio još većim
šćanima da priđu na islam, što bi bio ikavicu i jezik, jasno i nezamršeno kao
preduvjet koegzistencije, dok drugi, isto što je besidio Tuzlak Havajia: “Bosanski
tako upućeni u ovu književnost, smatraju da vam besidim, bratani, da slušaju pri-
da je to poziv na saradnju i pomirenje i jatelji i dobrotelji i znani, vi moji virni
da nema prizvuka vjerske isključivosti, drugovi.” n
već da je to apel da se priđe s garancijom
zadete vire, časne riči. Iako je Uskufi u
STAV 31/5/2018 53
