Page 62 - STAV broj 169
P. 62
DRUŠTVO
Prof. dr. Sead Šemsović, profesor književnosti i autor udžbenika bosanskog jezika
Halilovićev pokušaj razgradnje
bošnjačkog jezičkog identiteta
Po svojoj prirodi, svaki pravopisni priruč- jednog jezika kao žive materije koja se ne- Bošnjake koji žive izvan granica Bosne uka-
nik tendira da bude skup zakonomjernosti, prestano mijenja, a s druge, na osnovu po- zuje na još jedno iznevjeravanje nacionalnih
te stoga u svom prvom dijelu donosi popis sebnosti datog jezika i njegove prirode, od- interesa Bošnjaka, te sugeriraju da se mora
pravopisnih pravila s primjerima, a u drugom nosno “duha jezika”. Stoga svaki pravopis u dogledno vrijeme oformiti tijelo pri nekim
pravopisni rječnik kao suženi popis leksike oslikava određenu ideološku nit koja je vo- nacionalnim institucijama koje će se brinuti
koja se autoru ili autorima učinila relevantnom. dila normativca. Pravopis bosanskoga jezika za očuvanje leksičke posebnosti bosanskoga
Odabir leksičke građe unutar pravopisnog Senahida Halilovića iz 2018. godine treći je jezika, a ka čemu je dobrano stremio Hali-
rječnika ni u kom slučaju nije u stanju predo- autorov stav o normiranju bosanskog jezika. lovićev Pravopis iz 1996. godine. Pravopis
čiti ukupno leksičko bogatstvo jednog knji- Uvidom u svatri pravopisna priručnika jasno bosanskog jezika za populaciju Bošnjaka
ževnog jezika. Praksa je pokazala da postoje uviđamo autorovo udaljavanje od normiranja izvan matice mora biti praktično upotrebljiv,
dva moguća načina donošenja ortografske jasne leksičke razlikovnosti bosanskog jezi- a radi stanovitih potreba ove zajednice u
norme: (1) najprije biva osnovano tijelo unu- ka od srodnih jezika – srpskog i hrvatskog. komunikaciji s većinskim stanovništvom u
tar jedne ili više nacionalnih institucija koje Ideja da pravopisna norma obuhvati trenutno tim državama, jer pretjerano širenje norma-
donesi zakonomjerna pravopisna pravila i jezičko stanje svih područja na kojima žive tiva podjednako je pogubno kao i pretjerano
(2) nakon pojave više pravopisnih priručni- govornici bosanskoga jezika zapravo nije sužavanje. Opstanak standardnog bosan-
ka nacionalne institucije osnivaju jedno tijelo ozbiljna normativna politika. Jer, da li bismo skog jezika odavno je neupitan i njemu kao
koje će jedan od objavljenih pravopisa pro- samo mogli zamisliti kako bi izgledale pra- takvom ni u kom slučaju ne prijeti nestanak,
glasiti normom, ili će na osnovu postojećih vopisne norme srpskog i hrvatskog jezika ali ozbiljnost jedne zajednice ogleda se u
kreirati novi. U svakom slučaju, oba su na- kada bi njihovi normativci po ovom principu ozbiljnom bavljenju budućnošću. Stoga se
čina sasvim legitimna i do sada su dala po- donosili pravopisna pravila svojih književno- slobodomisleći Bošnjaci trebaju distancirati
djednako dobre rezultate, te pokazuju kako jezičkih normi? Takva je situacija i s brojnim od Halilovićevog pokušaja razgradnje boš-
konačnu odluku ipak donosi nadležno tije- drugim jezicima u svijetu. Stoga, normativna njačkog jezičkog identiteta, a na način da će
lo, a na osnovu cjelovitog uvida u problem. politika obavezna je pratiti duh književnog u potpunosti apstrahirati dubletne oblike koji
Budući da jedan pravopisni priručnik nije u jezika koji oslikava datu jezičku posebnost. nisu u duhu bosanskog jezika.
stanju predstaviti ukupnu sliku jedne jezič- Pritom, jezička se posebnost njeguje, i to
ke posebnosti, za cjelovito normiranje jezika na način da se neke lekseme ciljano forsi-
prijeko su potrebni i rječnici književnog jezi- raju u odnosu na neke druge, jer forsirane
ka koji će tu sliku mnogostruko iznijansirati. bolje oslikavaju duh datog jezika i kulturnu
Time, zapravo, uviđamo kako jedan pravo- historiju etničke skupine čiji je to jezik. Oz-
pisni priručnik ni u kom slučaju ne može po- biljne zajednice, čak i mnogo brojnije i manje
nuditi odgovore za svaki pojedinačni primjer krhkije, boje se razvodnjavanja vlastite jezič-
ortografije datog jezika. ke posebnosti te ciljano rade na očuvanje
Pravopis kao normativni akt donosi se, s jezičkih markera kulture. Stoga, Pravopis
jedne strane, na temelju trenutnog stanja bosanskoga jezika Senahida Halilovića za
Dr. Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu
Službena jezička politika bosanskog jezika
provodi se stihijski
Ne ulazeći u dublju analizu pravopisne nor- kulturnom i javnom životu, a samim time po- pitanje: Na osnovu kojih se akata društvena
me propisane novim pravopisom Senahida stavlja se pitanje pravnih normi i zakonske zajednica koja se služi nekim standardom
Halilovića, budući da će se tom fenomenu regulative koje preciznije određuje službenu treba i mora koristiti datim normativom, uva-
morati posvetiti ozbiljna ekspertiza, dopu- poziciju bosanskog jezika u domenu nor- žavajući pri tome svu složenost službene
stite mi da na ovom mjestu prokomentiram me, naučnog istraživanja, medijske uloge i upotrebe jednog modernog službenog je-
jednu važnu činjenicu, upravo iniciranu izla- obrazovanja na ovom jeziku. Odgovor na zika? To će biti posebno važno u situaciji
skom ovog normativnog jezičkog akta, koja ovo pitanje nije poznat jer u ovom trenutku kada se pojavi više normativnih priručnika
nas obavezuje na adekvatnu akciju vezano bosanski standard jedan je od rijetkih jezi- jednog jezika (podsjećam na nedavnu slo-
za poziciju i društvenu ulogu bosanskog je- ka čija se službena jezička politika provodi ženost ovog problema u Hrvatskoj u vezi s
zika u Bosni i Hercegovini, ali i šire. Riječ stihijski i neorganizirano, bolje kazano, im- pravopisima hrvatskog jezika), s obzirom na
je o tome koliko naša društvena i politička pulsivno i sporadično, bez jasno zacrtanih to da je najavljeno izlaženje još nekih pravo-
stvarnost ima sluha u razumijevanju zna- dugoročnih planova, zadataka i ciljeva. U pisa bosanskog jezika. Bojim se da ovakav
čaja bosanskog jezika u bh. društvenom, tom kontekstu, postavlja se logično i važno odnos naše naučne, stručne i akademske
62 31/5/2018 STAV
