Page 63 - STAV broj 169
P. 63
Dr. Jasmin Hodžić, naučni saradnik u Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu
Standardizaciju bosanskog jezika treba
povjeriti relevantnim naučnim institucijama
Nakon što je Bošnjačka zajednica kul- ovaj posao mogu raditi i pojedinci, pod Drugom simpoziju o bosanskom jeziku
ture “Preporod” izdala Pravopis bosan- uvjetom da njihov rad i uspješno obavljen autor aktuelnog bosanskog pravopisa nije
skoga jezika (1996), pa je poslije toga zadatak priznaju već spomenute institu- ni učestvovao, kao ni mnogi članovi nje-
štampana njegova skraćena verzija kao cije. Dakle, posao standardizacije jezika gove pravopisne komisije. Dokle se stiglo
Pravopis bosanskoga jezika za osnovne povjerava se konkretno samim lingvisti- s izradom Velikog pravopisa bosanskog
i srednje škole (1999/2004), posljednjih ma. No, bosanski jezik trebao bi biti stan- jezika, saznat ćemo na Trećem simpoziju
dana u Sarajevu izašao je jedan od čak dardiziran saglasnošću većine bosanskih o bosanskom jeziku. Valja još napomenuti
tri nova najavljena pravopisa bosanskog lingvista okupljenih oko relevantne nauč- da je prve savremene pravopisne odred-
jezika. Za dva preostala znamo da jedan ne ustanove, uz dodatnu saglasnost šire be i principe normiranja bosanskog jezika
od njih izlazi vjerovatno u septembru ove bosanske javnosti koja bi u ovom slučaju postavio Alija Isaković u Sarajevu 1993,
godine, a treći je tek u izradi. Iako su or- i sama mogla predlagati i/ili komentira- a koji je već davne 1965. godine govorio
ganizatori poslova ili autori preostala dva ti pravopisna pravila prije nego što ona o bosanskom međuvarijantnom položaju
nova najavljena bosanska pravopisa, što budu uobličena i objavljena u konačnoj i samosvojnosti u jeziku. No, kome god
pojedinačno, što institucionalno, nudili formi. Ipak, posljednju riječ moraju dati da izrada bosanskih jezičkih normativa u
saradnju i sarajevskom Institutu za jezik, lingvisti, vodeći računa da ne odstupe konačnici pripadne, najviše će u pravu
s pravopisom koji je već izašao u izdanju od principa utemeljenih u tradiciji i duhu biti onaj ko najmanje odstupi od tradicije.
Slavističkog komiteta, nažalost, to nije samog jezika. Tako je najšire moguće
slučaj. Zato, logično bi bilo da govornici okupljanje stručnjaka iz domena lingvi-
bosanskog jezika posao njegove standar- stičke bosnistike s ciljem sagledavanja
dizacije povjeravaju samo legalnim i le- tokova standardizacije bosanskog jezika
gitimnim društvenim institucijama koje ih kod nas u moderno vrijeme programski
predstavljaju. Takav posao u prvom redu već zasvjedočeno minimalno dva puta –
trebao bi pripasti jednoj relevantnoj na- na 1. i 2. Simpoziju o bosanskom jeziku,
učnoj instituciji, u ovom slučaju, valjda, a ove skupove je organizirao sarajevski
sarajevskom Institutu za jezik, ali i u orga- Institut za jezik. Oba ova skupa okupila su
nizacionom smislu, što je već poznato iz najveći broj bosanskih lingvista, a imala
prakse, on se može povjeriti nacionalnoj su i svoje zaključke koje su donijeli sami
instituciji obrazovanja i/ili kulture, zatim učesnici. U zaključcima s Prvog simpo-
matici ili akademiji, relevantnom resor- zija (iz 1998) navodi se projekt izrade
nom ministarstvu i sl. Odnosno, u orga- Školskog pravopisnog priručnika, koji je
nizacionom smislu, to može biti i grupa izašao već godinu zatim. U zaključcima
vrhovnih i vodećih institucija obrazovanja, s Drugog simpozija (iz 2015) pod tač-
nauke i kulture koje bi kao takve mogle i kom Izrada normativa navodi se Veliki
trebale biti na usluzi građanima. Međutim, pravopis bosanskog jezika. Nažalost, na
javnosti spram normativne bosnistike može u vođenju bosanske jezičke politike. Lično znalo u ovoj zemlji (kada je jezička politika
napraviti druge, dodatne probleme, koji mogu sam, u više navrata, javno govorio o tome u Bosni i Hercegovini vođena kroz naučne
ostaviti dugoročno nesagledive posljedice da je nužno potrebno definiranje strateških i stručne instance i kada je politička podrš-
ciljeva i formiranje zvaničnog, službenog ti- ka tom projektu bila neupitna i nedvosmi-
jela koje će voditi bosansku jezičku politiku slena), kao što je to riješeno u Makedoniji,
u domenu norme, istraživanja i obrazovanja, npr., kroz Savjet za makedonski jezik, koji
sastavljenog od predstavnika bh. univerzitet- vodi makedonsku jezičku politiku, a koje
skih centara gdje se izučava bosanski jezik. imenuje resorno ministarstvo. Ne ulazeći
Bez obzira na to što neko može smatrati da dublje u elaboraciju navedenog (za što je
takva tijela ne trebaju postojati, pravdajući potrebno donošenje strateškog plana u vezi
time tzv. jezičku demokratiju, svako ko iole s bosanskom jezičkom politikom), očito je
razumije značaj bosanskog jezika u jačanju da nam je nužno potrebno službeno tijelo
ne samo države Bosne i Hercegovine već (sastavljeno od najeminentnijih bosnista),
i svih drugih relevantnih faktora u razvo- imenovano od resornih ministarstava na
ju modernog društva morat će se s time različitim nivoima vlasti Bosne i Hercego-
složiti. Naime, navedeno stručno tijelo ne vine, koje će voditi bosansku jezičku poli-
bi bilo ništa posebno novo na društvenom tiku. Otuda pitanje Pravopisa bosanskoga
jezičkom planu ove zemlje, a potrebno ga jezika inicira ovaj problem i traži hitan od-
je formirati što prije – kako se to nekada govor naše javnosti.
STAV 31/5/2018 63
