Page 67 - STAV broj 169
P. 67
Crne Gore. Sporazum je predviđao da se da će poraz Osmanskog carstva za njih Bošnjaci u austrougarskoj vojsci
prema jugu vodi ofanzivni rat, a da pre- značiti i okretanje političkog kursa prema
ma Austro-Ugarskoj na sjeverozapadu vlastima. Pisanje tadašnjih bošnjačkih li- Bošnjaci su svakako
članice Saveza zauzmu defanzivan stav. stova bilo je potpuno suprotno pisanju srp- bili svjesni neposredne
Radi lakšeg ostvarivanja svojih nacional- skih, kako u informativnom smislu, tako opasnosti od strane
nih ciljeva, Srbija, Crna Gora, Bugarska i i u smislu pružanja podrške. U nekoliko imperijalističke srpske
Grčka napravile su dobar politički potez brojeva Zemana i Novog Musavata, koji politike, koja je s
stvaranjem međusobnog vojnog saveza su izlazili s početka rata, može se uočiti pobjedama Srbije
za borbu protiv Osmanskog carstva. Ni- da su bosanskohercegovački muslimani tokom balkanskih ratova
jedna od ovih država sama se ne bi mogla mogli samo prihvatiti pobjedu osmanske postala još očiglednija,
suprotstaviti Osmanskom carstvu, ma u vojske. Stoga se u pisanju ovih listova vidi pa je razumljivo što se
kakvoj se Carstvo krizi nalazilo. suprotno stajalište Bošnjaka od onog koje u muslimanskoj politici
su dominantno zastupali Srbi. osjećala promjena prema
Srbi su ovakav razvoj događaja kroz Vladi Austro-Ugarske
svoje listove propratili veoma ushićeno, PROGLAŠENJE RATNOG
za razliku od Bošnjaka, koji su bili svjesni STANJA U BOSNI Priključenje austrougarskoj vojsci bio
je još jedan dokaz postepene promjene u
Balkanski ratovi pokazali su da je situ- politici Bošnjaka prema Austro-Ugarskoj.
acija u Bosni i Hercegovini veoma kritič- Nakon proglašenja vojnog zakona za Bo-
na. Imajući to u vidu, austrougarski gene- snu i Hercegovinu 11. augusta 1912. go-
ral Potiorek svoje je djelovanje usmjerio dine, vojni krugovi Monarhije trudili su
na suzbijanje aktivnosti srpske opozicije se da se bosanskohercegovačke jedinice
unutar Bosne i Hercegovine, a pogotovo što prije integriraju u zajedničku vojsku.
je pridavao značaj tome da oslabi čvrstu Ove mjere poglavara Potioreka imale su i
vezu srpske opozicije sa Srbijom. Potiorek drugi cilj, a to je jačanje pripadnosti Bosne
se zalagao i za proglašenje ratnog stanja u i Hercegovine Monarhiji. Nove zakone s
Bosni i Hercegovini, podsjećajući da se u ciljem približavanja Bošnjaka Monarhi-
susjednim državama nalazi 200.000 nao- ji podržao je i prijestolonasljednik Franz
ružanih vojnika. Izbijanjem balkanskih Ferdinand. Potiorek je isticao da je veoma
ratova mogla se primijetiti i promjena bitno u što većoj mjeri pridobiti domaće
raspoloženja među Bošnjacima i njihove stanovništvo za saradnju s vlastima. Da je
politike prema Austro-Ugarskoj. U ovom austrougarska vlast imala uspjeha u pri-
periodu zabilježen je određeni broj ratnih dobijanju Bošnjaka i njihovih vodećih
dobrovoljaca među Bošnjacima, pa tako političara, dokaz je i reakcija Bošnjaka
imamo podatak o 135 dobrovoljaca koji
su pod zastavom Monarhije krenuli u rat,
dok se do kraja maja 1913. godine ovaj broj
popeo na 376 bošnjačkih dobrovoljaca.
STAV 31/5/2018 67
