Page 71 - STAV broj 169
P. 71
zapravo uvela krivovjerne novo- gdje je, pretpostavlja se, dugo obilažen i s
tarije koje su se pojavile stotinu poštovanjem uvažavan. El-Hakīm es-Se-
godina nakon Eš‘arija. Narav- merkandī, autor Sevāda, očito je uredio
no, ova se tvrdnja morala pobi- da se grob ukrasi epitafom. Ali čak i ovaj
ti, zbog čega je Nesefī dao ovu izvještaj može pripadati legendarnoj gra-
usporedbu u biografskoj odred- đi, jer na jednom drugom mjestu čitamo
nici o Maturidiju. Prema njemu, da je Maturidi pokopan u nekom Turbatu
tačan datum Maturidijeve smrti l-Muḥammedīnu, gdje je više od 400 vjer-
nije važan koliko je važna činje- nika s imenom Muḥammed našlo svoje
nica da je on pripadao istoj gene- mjesto počivanja”, navodi Rudolph.
raciji kao i Eš‘ari. En-Nesefījeva
namjera ovdje je da predstavi ovu EL-MATURIDI I SUFIZAM
školu Semerkanda kao časnu in- Napisati Maturidijevu biografiju u
stituciju. Nasuprot tome, svi dru- pravom smislu te riječi, smatra autor, ne-
gi izvori koji daju informaciju o moguće je, zato što nam izvori ne dono-
Maturidijevoj smrti ne pokazuju se dovoljno podataka niti nas upućuju na
takva razmišljanja i motive. Oni važne okolnosti vezane za velikog teologa.
se usredotočuju samo na određiva- Zapravo, Rudolph ističe da izvori ne na-
nje dotične godine, slažući se jed- vode nijedan pojedinačni događaj iz nje-
noglasno (uz dvije pogreške) da je gova života. “Samo jedan izvještaj zaslu-
to 333/944. godina”, piše Rudolph. žuje da se ovdje spomene. On se nalazi u
Za usporedbu, znatno je teže Pazdavījevoj odrednici kao jedno od naših
utvrditi Maturidijevu životnu dob i, najranijih svjedočanstava i, povrh toga, iz-
prema tome, njegov datum rođenja. vještaj izričito ukazuje unatrag na njegova
Izvori ne kažu ništa, pa Rudolph to [Pazdavījeva] pradjeda, koji je bio učenik
procjenjuje na osnovu podataka o Ma- Maturidija. Prema njemu, naš teolog je bio
turidijevim učiteljima. Ali čak i ova asketa (zāhid), a prema Pazdavījevoj poro-
metoda – već dovoljno neprecizna – dičnoj tradiciji, Maturidi je čak proizveo
uveliko je nesigurnija u slučaju Ma- i nekoliko korisnih čuda (kerāmāt). Ovaj
turidija negoli kod ostalih, jer izvori je navod kratak, ali uveliko značajan, jer
nisu nipošto jednoglasni o tome ko on dovodi Maturidija u vezu s krugovima
su mu bili učitelji. Iscrpno i pomalo pobožnih prijatelja Božijih (evlijā) i aske-
suvislo Rudolphovo teoretiziranje ot- ta, i tako postavlja pitanje njegovog od-
kriva da je el-Maturidi rođen oko 870. nosa prema sufizmu”, piše Rudolph. Kao
godine. Srećom, takve teorijske zama- dobar istraživač, Rudolph veoma oprezno
gljenosti i hipoteze nisu bile nužne pristupa pitanju Maturidijeve povezano-
da bi se odredilo mjesto rođenja našeg sti sa sufizmom, jasno razgraničivši pita-
teologa. Sve raspoložive informacije nje pripadnosti nekom tarikatu od pitanja
ukazuju na grad Semerkand. Ondje mogućeg utjecaja sufizma na Maturidijevu
je bio rođen, kako pokazuje njego- misao. Stoga Rudolph piše:
va nisba izvedena iz riječi Māturīd (ili “Treba isključiti mogućnost da je Ma-
Māturīt), u okrugu smještenom negdje turidi sebe smatrao sufijom i da je druge
na rubu toga grada. “Prema konsenzusu podučavao mističkom putu. O tome mi
bio te- izvora, on je tamo također umro. Uzaludno uopće nemamo nikakvih dokaza. Posve
ološki, ne i je pokušavati naći bilo koji daljnji dokaz suprotno: postoje dokazi koji čine ovu
biografski. En-Ne- da je Maturidi ikada napuštao svoj rodni ideju posve nevjerovatnom i neumjesnom.
sefī je imao na umu neke na- grad zbog bilo kojeg razloga. U svakom A niti jedno postojeće Maturidijevo djelo
pade koje su pokrenule eš‘arije, koje su slučaju, njegov grob leži u mjestu Džākar- ne oslovljava bilo koju temu koja bi bila
širile ideju da se transoksijanska teologija dīzā, učenjačkom groblju Semerkanda, svojstvena sufizmu (npr. oslanjanje na
ne drži učenja ranih prethodnika, već je Boga, skrupuloznost itd.). Nijedno od iz-
“Samo jedan izvještaj zaslužuje da se ovdje spomene. On se gubljenih djela ne ukazuje na takvu temu
nalazi u Pazdavījevoj odrednici kao jedno od naših najranijih u svojim naslovima. I napokon, Maturi-
svjedočanstava i, povrh toga, izvještaj izričito ukazuje dijevo ime ne spominje se u bilo kojim
unatrag na njegova [Pazdavījeva] pradjeda, koji je bio učenik biografskim kompilacijama o sufijama;
Maturidija. Prema njemu, naš teolog bio je asketa (zāhid), to samo može značiti da ga nisu ubrajali
a prema Pazdavījevoj porodičnoj tradiciji, Maturidi je čak u pripadnike svojih redova. Ipak, posve
proizveo i nekoliko korisnih čuda (kerāmāt). Ovaj je navod je drugo pitanje da li je Maturidijeva te-
kratak, ali uveliko značajan, jer on dovodi Maturidija u vezu s ologija uopće bila pod utjecajem sufijskih
krugovima pobožnih prijatelja Božijih (evlijā) i asketa, i tako koncepata”, piše autor, ističući da, iako se
postavlja pitanje njegovog odnosa prema sufizmu” Maturidi u intelektualnoj disciplini kelā-
ma (apologetike) osjećao kao kod kuće, to
ne negira mogućnost da je on, s obzirom
na to da je živio u sredini općenito otvo-
renoj prema sufizmu, mogao biti inspi-
riran takvim tipom orijentacije. n
STAV 31/5/2018 71
