Page 68 - STAV broj 169
P. 68
DRUŠTVO
na antiaustrijske proteste koje su u Sarajevu organizirali Srbi. još više udalji Srbe od Bošnjaka, a približi ih hrvatskoj ide-
Vodeći bošnjački političari davali su podršku bošnjačkom sta- ji. Bošnjački političari nakon balkanskih ratova našli su se u
novništvu da izađe na kontraproteste, koji su bili podrška Vladi. sličnoj situaciji kao i poslije okupacije Bosne i Hercegovine, o
Na ovom skupu Bošnjaka mogli su se čuti antisrpski povici, a čemu je Stav ranije pisao. Međutim, ovog puta desilo se to da
skupu je, prema pisanju Todora Kruševca u djelu Sarajevo pod je Osmansko carstvo doživjelo najteži poraz do sada, što je kod
austrougarskom upravom 1878-1914, prisustvovalo više od 3.000 Bošnjaka izazvalo dozu straha, čak i veću nego tokom prvih
Bošnjaka. Ovaj skup dokaz je da plan Vlade da preko utjecajnih dana okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske.
bošnjačkih političara pridobije ostatak bošnjačkog stanovniš- Unutar bošnjačke politike opet se javljaju razne koncepcije o
tva ima uspjeha. Bošnjaci su svakako bili svjesni neposredne tome kojim će putem krenuti bošnjački narod u političkom
opasnosti od strane imperijalističke srpske politike, koja je s smislu nakon balkanskih ratova. Pitanje koje se nametalo bilo
pobjedama Srbije tokom balkanskih ratova postala još očigled- je da li treba da svoj put nastave kao posebna grupa ili da se
nija, pa je razumljivo što se u muslimanskoj politici osjećala nacionaliziraju. Novi Vakat, list koji je uređivao Šerif Arnau-
promjena prema Vladi. Veća saradnja s Vladom za Bošnjake u tović, isticao je da Bošnjake poraz Osmanskog carstva treba
periodu balkanskih ratova svakako je bila razumljiva opcija, a “opametiti”. U listu se navodilo da se Bošnjaci u političkom
uzmu li se u obzir ogromni gubici koje je pretrpjelo Osman- smislu trebaju okrenuti ka jedinstvu s narodima koji žive u
sko carstvo, dolazimo do zaključka kako su se bošnjački poli- Bosni i Hercegovini. Ipak, ovaj je list podržavao saradnju s
tičari opredijelili za neku vrstu politike “dogovora i saradnje” Hrvatima, a Arnautović, koji je nekada bio pobornik bliske
s Vladom Austro-Ugarske isključivo zbog svojih interesa, jer saradnje sa Srbima, neposredno nakon završetka ratova, izja-
su pritisci od strane srpske i hrvatske politike bili ogromni. vio je da je njegovo mišljenje da narod treba prihvatiti ideju
Međutim, mnogi su Bošnjaci željeli izbjeći vojnu obavezu, što hrvatske nacionalizacije. Ovakva izjava Arnautovića dokaz
nam govori o tome da je i dalje vladala opreznost i nedovoljno je radikalne promjene u njegovom pogledu na bošnjačko pi-
povjerenje kod stanovništva na teritoriji Bosne i Hercegovine. tanje. Bošnjaci su, također, naglašavali da u njihovoj politici
treba doći do korjenite promjene, ali ipak, u konačnici, ni-
POSEBNA GRUPA ILI NACIONALIZIRANJE šta se radikalno nije desilo. Osim toga da se više nije mogao
tražiti oslonac u Osmanskoj carevini, pa su tako Bošnjaci
Bošnjaci su i u ovom periodu bili izloženi djelovanju pro- bili primorani još više da se približe Vladi. Period neposred-
pagande. Hrvatski dnevnik u prvi plan svog djelovanja stavio no prije izbijanja Prvog svjetskog rata Bošnjaci su dočekali
je pisanje o zločinima koji su Srbi činili nad Bošnjacima u no- u prijateljskoj atmosferi prema vlastima, što govori da su ovi
voosvojenim predjelima. Po mišljenju Mirjane Gros, ovaj je ratovi imali ogroman utjecaj na Bošnjake u Bosni i Hercego-
časopis planski pisao o tim događajima jer je vidio priliku da vini, koji su, svjesni zločina nad Bošnjacima u Sandžaku, bili
mnogo oprezniji. Balkanski ratovi mogu se uzeti za prekret-
nicu u bošnjačkoj politici, jer nakon njihovog završetka do-
lazi do novog poglavlja u odnosima između Bošnjaka i Vlade
Austro-Ugarske. Jedan od primjera promjene u politici Boš-
njaka svakako je i proslava rođendana cara Franje Josipa, dok
je prije bila ustaljena praksa da se slavi i obilježava rođendan
sultana. Bošnjaci su svoju politiku i stavove tokom i nakon
ratova u velikoj mjeri usaglasili. Nisu željeli da se ostvare
ideje i planovi srpske politike u Bosni i Hercegovini. Zato su
nastojali da se jače oslone na Austro-Ugarsku, ali i da se uz
pomoć Hrvata odupru Srbima, koji su imali osvajačke preten-
zije prema Bosni i Hercegovini. Svjesni da je u novonastaloj
situaciji jedina opcija koje je pogodna za njih ta da se približe
Austro-Ugarskoj, s ciljem udaljavanja i distanciranja od srp-
ske politike, dovela je do učvršćivanja bošnjačke politike, što
se u značajnoj mjeri održalo i tokom Prvog svjetskog rata. n
68 31/5/2018 STAV
