Page 70 - STAV 81 22.009.2016

STAJALIŠTA

BOSANSKI KOLOKVIJ
Misli pozitivno

o onima što

cuclaju

palce lajKova

zavedene mase

U nedostatku sebi “dostojnog” parnjaka oni konstantno željno žude
za crvenom bojom, i to crvenom bojom svježe intelektualne krvi, ili se
prepoznaju kao rasplakana dojenčad otrgnuta od dojke univerzalnih
i čistih ideja, pa po navici posežu za svojom ručno rađenom
ubuđanom gumenom cuclom stvarajući sebi lažni privid zadovoljstva,
Piše: pri čemu nakon svega i dalje grozničavo za desert halapljivo sisaju
jasmin HOdžić palce lajkova nadobudne zavedene mase

– Znaš bolan, onaj Ferdinand što je 1916. godine učenici objavili bilješke s nje- se dobija tek u opoziciji ili u odnosu prema
živio prije stògodinā, eee, znaš kakva ti je govih predavanja uobličene u djelo Cours drugome. Kasnija epoha preživjela je Sau-
faca on bio... de linguistique générale. ssureve tvrdnje i uzela ih sebi u nasljedstvo
– Ma kakvi! Ne znam ja šta je jučer koje živi sve do današnjih dana. Pa, za Boga
bilo, a ne prije stògodinā. A je li bio pozi- znanje pO minusu miloga, znamo li išta o svijetu?
tivan ili negativan? Interesantno, Ferdinand je u svom Kur- Suština bi mogla biti ono po čemu
– Jašta nego negativan. Pravi antita- su opće lingvistike tvrdio da “u jeziku ima smo isti, a u biti smo različiti. Suština je
lenat. Sve mu je bilo negativno. Baš sve! samo razlika, nema pozitivnih termina”, istina i biva individualna, a time često i
Upitamo li našeg prosječno obrazo- što je tvrdnja koja se aproksimativno može relativna. No, upravo je relativnost istine
vanog građanina na koga bi se prethodno odrediti sintagmom “znanje po minusu”. i relativnost značenja jedno od obilježja i
rečeno trebalo odnositi, odnosno, još di- To je zapravo utjelovljena misao da sve što modernog vremena, uz tvrdnju da nema
rektnije, upitamo li “sjeća” li se ko prije- znamo u opisu pojava iz naše okoline su- konačne ili prave istine (a dakako da ima),
stolonasljednika Ferdinanda što je živio štinski zapravo ništa ne govori o svim tim odnosno, da riječi mogu značiti bilo šta, i
prije stotinu godina, vjerovatno će se ve- pojavama. Dakle, znamo da ništa ne zna- pitanje je samo ko je gazda. Eh, da, ko je
ćina sjetiti Sarajevskog atentata iz 1914. mo. Riječ je o dvama različitim pristupima gazda? Pravo pitanje. O tome u nastavku.
godine, što je nešto više od stotinu godi- čitanja jezičkog znaka, što će najbolje biti
na unazad, ali što je imalo odjeke svjetskih shvatljivo na primjeru semafora. Znamo djelOvati antiFašistički
razmjera. No, prije tačno stotinu godina, kad je crveno zato što odranije poznajemo Kad je ono nekoć gazda bio poznat
davne 1916. godine, možda većini ovdaš- crvenu pa je jednostavno prepoznamo. Ili i prepoznatljiv (govorim o bivšem siste-
njeg svijeta manje poznato ime jednog pak, znamo da nije ni žuto ni zeleno, i tada mu), prosto se i jednostavno znalo: anti-
Ferdinanda postalo je već tada isto tako u je crveno. Dakle, znamo šta jest kad znamo fašist znači komunist! Tako su kreirane
svjetskim razmjerama poznato. To je ime šta nije. Čitanje znaka kroz opozicije, ili i tekovine antifašizma. Danas se antifa-
Ferdinanda de Saussurea. Onog istog Fer- bogatstvo različitosti, što bi rekli. šizmom maše na sve strane i lupa na sva
dinanda koji je toliko bio vrijedan da nije I da, iz generacije u generaciju prenosi zvona, i šta ti ja znam sve ne. Ali, pitam ja
vrijedio atentata, ali je zato svojim djelom se ta stavka da su ljudima nekako bitne te sada, molim vas lijepo, šta zapravo samo
poživio sve do danas, iako je zapravo umro različitosti koje gledaju i traže, ili ne mogu po sebi znači antifašist? Mi smo antifaši-
tik godinu prije spomenutog imenjaka. Fer- da ne gledaju ili ne mogu da ne traže. Da- sti, kažu. Kako sad ja ne znam šta znači
dinand de Saussure popeo se posthumno kle, vi znate da ovo pišem ja time što ovo ne antifašist? Ili da priupitam, jesu li to neki
na prijesto opće lingvistike, nakon što su piše neko drugi. Ili, malo ljepše, značenje antitalenti i jesu li negativni? Ako kažem

70 22/9/2016 STAV