Page 71 - STAV broj 287

kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, na Najstariji vladarski dvor, kaže Adisa, bio je u Moštru kod
toj poziciji ostao je trideset godina, do umi-
rovljenja 1985. godine. Nekoliko mjeseci Visokog, zatim, postojao je kraljevski grad Visoki i grad
nakon umirovljenja, Pavo Anđelić premi- Kraljevac u današnjem Visokom, nakon nekog vremena
nuo je 1985. godine u svom rodnom selu
Sultići kod Konjica. kraljevski gradovi sele se u neka druga mjesta u srednjoj
Izložbu “Stoljeće Pave Anđelića” po-
stavile su, prvo u Zemaljskom muzeju, u Bosni – Bobovac i Kraljeva Sutjeska, te najzad u Jajce,
kojem je Pavo proveo najveći dio svog rad- gdje je posljednji kralj Stjepan Tomašević stradao
nog vijeka, najmlađe kustosice Zemaljskog
muzeja Lejla Bečar i Adisa Lepić. Izložba
je prije Visokog gostovala u Konjicu, op-
ćini u kojoj se Pavo rodio, zatim je doš- korona, posjećenost je ipak bila vrlo dobra. Visokom, nakon nekog vremena kraljevski
la u Visoko, grad u kojem se školovao, a Mnogo Visočaka došlo je da na trenutak gradovi sele se u neka druga mjesta u sred-
posljednja stanica jeste Kakanj, općina u zaviri u vrijeme “Kulina bana i dobrijeh njoj Bosni – Bobovac i Kraljeva Sutjeska,
kojoj se nalaze arheološka mjesta koja su dana”. A kada se mnoštvo razišlo, kustosica te najzad u Jajce, gdje je posljednji kralj
Pavu definirala kao arheologa. Adisa Lepić “provela nas je kroz srednjo- Stjepan Tomašević stradao.
Lejla Bečar istaknula je kako je postav- vjekovnu Bosnu” i radove Pave Anđelića. “U Moštru arheološki nikad nisu
ljanje izložbe zapravo inicirao Branimir, “Izložba sadrži osam cjelina i nastoji- potvrđeni ostaci vladarskog dvora, ali
sin Pave Anđelića. On je tu ideju predložio mo ih u jednoj kraćoj varijanti prikazati se zna o njemu iz pisanih izvora, još za
Zemaljskom muzeju, a mlade kustosice su u svim gradovima u kojima gostuje izlož- vrijeme Kulina bana tu je postojalo jed-
sa zadovoljstvom prihvatile ideju. ba. Ovo su eksponati iz cjeline heraldika i no utvrđenje. To je danas izuzetno gu-
Kustosica Zemaljskog muzeja Adisa Le- sfragistika”, govori Adisa dok pokazuje na sto naseljeno područje, i tako je unazad
pić je Visočanka. Kaže da ne može a da ne veliki grb velmoške porodice Hrvatinić i 50-60 godina, izgrađeno je mnogo infra-
bude ponosna što je baš iz Visokog, grada dodaje: “Pavo Anđelić bio je donekle i pi- strukturnih objekata i teško je tu raditi
u čijoj su okolini tri kraljevske prijestolni- onir u istraživanju heraldike uz Gregora istraživanja. Pisani izvori potvrđuju da
ce, još kada se spoji i to da je arheologinja Čremošnika. On je dao da se rekonstruira- je tu postojao srednjovjekovni grad ili
i kustosica specijalizirana za srednji vijek, ju grbovi ne samo kraljevske dinastije Ko- čak hiža, odnosno didova kuća, ali mi to
a da postavlja izložbu arheologa koji je dao tromanića nego i velmoških porodica. Mi arheološki ne možemo locirati. Jedna od
nemjerljiv doprinos istraživanju srednjo- smo tu izložili grbove Hrvatinića, Kosača cjelina ove izložbe jeste “Visoko i okoli-
vjekovne Bosne i koji se školovao u Viso- i Kotromanića kao potpune grbove koji na”. U ovoj gostujućoj varijanti nama je
kom – onda sreći nema kraja. odgovaraju srednjoevropskoj heraldici.” nekako i najznačajnija, nastojali smo da
Najstariji vladarski dvor, kaže Adisa, sve što je izloženo u Zemaljskom muze-
NAJSTARIJI VLADARSKI DVOR bio je u Moštru kod Visokog, zatim po- ju, a vezano je za Visoko, bude doneseno
Iako je izložba u Visokom otvorena u stojao je kraljevski grad Visoki i kraljev- ovdje. Ovdje imamo kraljevski grb Tvrt-
neobičnim uvjetima zbog pandemije virusa ska rezidencija na Kraljevcu u današnjem ka I Kotromanića, koji je rekonstruiran

STAV 3/9/2020 71