Page 73 - STAV broj 287
P. 73

kotaru u Arnautovićima selu u starom cr-  “Kažu da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna
          kvišću u sredini oltara pod velikim steč-
          kom u grobu okolo mrtvačke kiste što je  žena. Ja bih rekao da iza svakog uspješnog naučnika
          pokriven nekakavom boščom kojoj je ovom   stoji dobar učitelj”, istaknuo je fra Ivan. U slučaju Pave
          zlatnom žicom okolo štikovana pa se sama
          ova zlatna žica po zemlji preljepljena, a štof  Anđelića to je profesor Kruno Misilo. Naime, u vrijeme
          je se u zemlju pretvorijo.”
            “Pavo se bavio i poveljama. Ovdje smo   kada je Pavo tek došao u Franjevačku klasičnu gimnaziju
          izdvojili jednu povelju za koju se mislilo da   u Visoko, profesor Misilo je tek završio studij arheologije
          je izgubljena, a to je povelja kralja Dabiše.
          Pavo Anđelić uspio je preko svoje kolegi-  u Beogradu i došao kao profesor u Franjevačku klasičnu
          ce Marian Wenzel ustanoviti da povelja   gimnaziju u Visoko. Predavao je nekoliko predmeta,
          nije izgubljena nego da se nalazi u British
          Museumu u Londonu. Danas ona pripa-  između ostalog historiju. Bio je razrednik Pavi Anđeliću
          da Britanskoj biblioteci. Pavo je razriješio
          misteriju, ali je povelja ostala u Engleskoj.  i čovjek uz kojeg je Pavo zavolio arheologiju. Misilo je
          Ipak, Pavo je dao povelju na ponovno čita-  još 1928. godine u gimnaziji osnovao arheološku zbirku.
          nje”, govori Adisa. Jedna od cjelina izložbe
          o Pavi Anđeliću jeste i “Konjic i okolina”,  Muzej je tada bio jako posjećen, a ljudi su donosili
          jer ne može se razdvojiti Pavo i Konjic.
          Anđelić je za života napravio monografi-  ogromnu količinu predmeta za muzejsku zbirku. Misilo je
          ju Konjic i okolina, a pred smrt se bavio   i sam vršio arheološka istraživanja u Visokom, Kaknju i
          pisanjem knjige Konjic u tursko doba.
          Nikad nije završio tu knjigu, rukopis je  Kiseljaku. Tako je i mladi Pavo zavolio arheologiju
          ostao nedovršen i čeka da ga neko naučno
          obradi i objavi.
            Jedan dio izložbe posvećen je Bobov-
          cu i Kraljevoj Sutjeski. “Njegov rad na
          Bobovcu trajao je skoro deset godina, to
          je njegovo kapitalno djelo, njegov dokto-
          rat, glavni grad srednjovjekovne Bosne
          Bobovac je nešto što definira Pavu Anđe-
          lića. Kada je počeo iskopavati na Bobov-
          cu, kolege iz Zemaljskog muzeja rekle su
          mu da tu neće ništa naći, a onda, nekoli-
          ko dana poslije, Pavo je pronašao grobnu
          kapelu bosanskih vladara. Tu su shranje-
          na najvjerovatnije tri kralja: Tvrtko II,
          Tomaš i Ostoja, te njihove supruge, jedna
          od njih je izuzetno zanimljiva historijska
          ličnost kraljica Doroteja Gorijanska, su-
          pruga kralja Tvrtka II, ugarska princeza
          koja je došla na Bobovac da živi. Anđelić
          je 1968/1969. pokušao napraviti restaura-
          ciju Bobovca, pa je napravljena ta kapela”,
          priča Adisa dok prilazimo rekonstrukciji
          zastave srednjovjekovne Bosne: “Pavo je
          prvi i jedini koji je rekonstruirao zastavu
          srednjovjekovne Bosne, prije svega banov-
          ske države na osnovu pečata Stjepana II
          Kotromanića. Tu je prikazan kralj u pu-
          noj ratnoj opremi s kopljem na kojem je                              lozom, te kruna s ljiljanima i perjanicom,
          zastava s križom, potom štit koji ima sr-                            kao i plašt s grbovima s ljiljanima preko
          coliki oblik, a preko konja je plašt također                         konja. Ljiljan je bio simbol Kotromanića
          s križevima. Na osnovu toga, Pavo je dao                             i srednjovjekovne bosanske države. Pavo
          rekonstrukciju izgleda banovske zastave.                             Anđelić prepoznao je to i predstavio kao
          Dosta bogatiji je ovaj veliki pečat bosan-                           vizualno rješenje grba i zastave.” Iako se
          skih vladara koji su vjerovatno svi kraljevi                         to ne može raspoznati s pečata, u Pavinoj
          koristili. Na aversu pečata prikazan je kralj                        interpretaciji boja zastave je plava. Baš kao
          koji sjedi na tronu s krunom na glavi, a na                          i danas. I ljiljani su bili plavi na prvoj za-
          kruni tri ljiljana, zatim sa žezlom koje ima                         stavi nezavisne Bosne i Hercegovine. Priča
          na sebi ljiljan, sa strane dva štita s ljiljanom                     o eksponatima kustosice Adise Lepić tu
          i krunom, koje pridržavaju anđeli. Na re-                            je završena, a, kako ona kaže, moglo bi se
          versu je kralj na konju s kopljem i zasta-                           danima pričati o srednjovjekovnoj Bosni.
          vicom u obliku ljiljana i kosom linijom s   Zlatne niti iz plašta kralja Tvrtka I  Moglo bi. I ne bi bilo dosadno.    n


                                                                                                    STAV 3/9/2020 73
   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78