Page 72 - STAV broj 287

KULTURA

na osnovu fragmenata kraljevskog plašta
pronađenih na lokalitetu crkve u Mila-
ma kod Visokog. Danas se mogu vidjeti
samo temelji crkve sv. Nikole. Navodno je
tu postojao i franjevački samostan, što bi
bio prvi franjevački samostan u Bosni. Ta
crkva bila je grobna crkva kralja Tvrtka
I i njegovog prethodnika bana Stjepana
II. Nalaze koje je 1909. i 1910. pronašao
Carl Patsch on nije prepoznao kao poseb-
no vrijedne, nije pokazivao interes za to,
jer on je bio antičar, a ne srednjovjeko-
vac. Decenijama poslije Pavo Anđelić na-
stojao je identificirati dijelove tog plašta
i prebaciti ga u srednjovjekovnu zbirku.
Unazad nekoliko godina izloženi su kao
jedni od najvrednijih eksponata Zemalj-
skog muzeja. Mile su bile Pavina preoku-
pacija, radio je dva istraživanja u Milama
Adisa Lepić
sedamdesetih godina, imaju tu fotografije
nastale na terenu tokom istraživanja. Pavo
Anđelić, osim toga što je Visoko definirao
kao kraljevski grad na osnovu iskopavanja
na srednjovjekovnom kraljevskom gradu
Visoki i Milama, bavio se srednjovjekov-
nim župama. Jedna od njih je bila župa
Bosna, koja je bila upravo na području
današnjeg Visokog, što znači da je jezgro
srednjovjekovne države bilo u Visokom.
To su nemjerljivi rezultati. Još ako ste iz
Visokog, ne možete da se ne osjećate po-
nosno. To bih ja nazvala patriotizmom.
Kada znate da je ovo bilo stolno mjesto
bosanskih kraljeva, da su tu bila tri kra-
ljevska dvora, kraljevski dijaci, pisarnice,
prvi franjevački samostan, prve romanič-
ko-gotičke crkve, to su nevjerovatne stva-
ri, nešto čime se možete ponositi. Neko-
liko povelja pisano je u Moštru: povelja
bana Stjepana II Kotromanića upućena
knezu Vukosavu Hrvatiniću i povelja kra-
Lejla Bečar lja Tvrtka I upućena Hrvoju Hrvatiniću.
Grad Visoki je bio rezidencija bosanskih
kraljeva, ali on je bio mjesto na kojem su,
prije svega, boravili kneževi, neko ko je
nosio titulu kneza bosanskog. Ne znamo
potpunu definiciju tog zvanja, ali vjero-
vatno je to bio neko ko je upravljao ovim
teritorijem u ime kralja”, objašnjava Adisa.

MUJAGA DOMAR PRONAŠAO
KRALJEVSKI PLAŠT
Adisa nam pokazuje hrpicu zgužvanih
zlatnih niti. To su, objašnjava, fragmenti
kraljevskog plašta koji su nažalost zamr-
šeni i dobrim dijelom uništeni. Arheolog
Carl Patsch, kako nije bio zainteresiran za
ono što je pronađeno u Milama 1909. go-
dine, ostavio je na terenu svoje radnike,
između ostalih, tu je bio i tadašnji domar
Zemaljskog muzeja BiH Mustafa Salihagić
Mujaga. On je taj koji je pronašao kraljev-
ski plašt, odnosno njegove dijelove.
Mujaga je tada zapisao, a taj njegov za-
Fra Ivan Nujić pis dio je izložbe, sljedeće: “U visočkom

72 3/9/2020 STAV