Page 63 - STAV broj 143
P. 63
smrti Benjamina Kallaya. Početak pokreta potpuno novu dimenziju, jer ona više nije okupacije Bosne i Hercegovine, kroz ra-
govori o indirektnom stvaranju potrebe ograničena na samo jedno pitanje: borba se zne peticije i akcije unutar borbe za vjer-
Bošnjaka za samostalno organiziranje te sad zasniva na političkom djelovanju koje sko-mearifsku autonomiju. Međutim,
općenito djelovanje, što je svakako, gle- se s vremenom razvilo u ozbiljan pokret. Muslimanska narodna organizacija prva
dajući iz današnje perspektive, bio korak je politička organizacija bosanskoherce-
prema državnoj samostalnosti. Prve korake Trenutak osnivanja organizacije može govačkih muslimana. U prvoj fazi svog
koje poduzimaju tokom nastavka pokreta se uzeti i kao novi pogled Bošnjaka na dr- djelovanja ona se većinom orijentirala
vezani su za odlazak respektabilne dele- žavno-pravno rješenje Bosne i Hercego- na saradnju sa Srpskom narodnom or-
gacije u Carigrad kod efendije Džabića s vine jer od tog trenutka oni imaju veću ganizacijom, a časopis Musavat, koji je
ciljem da se privoli da pomogne Bošnjaci- potrebu za nacionalnom posebnošću u smatran glasilom Muslimanske narodne
ma u nastavku pregovora sa Zemaljskom odnosu na početke pokreta, kada su se organizacije, trudio se da objasni razloge
vladom. Efendija Džabić, zbog naredbe Bošnjaci ponašali kao posebna vjerska, a saradnje sa srpskom stranom.
austrougarske vlasti, morao je odseliti iz ne nacionalna grupa. Iako je kod Bošnjaka
Bosne i Hercegovine jer je bio okarakte- nedostajao zvanični istup o samostalno- Muslimanska narodna organizacija
riziran kao radikalan element. Delega- sti države, ipak je proširenje pokreta za usmjerila je svoje djelovanje na gradove
ciju su činili veoma utjecajni ljudi koje autonomiju značilo da bošnjačka politika jer je u njima bilo najviše muslimanskog
je efendija Džabić poštovao: Šerif Arna- ulazi u novu fazu, koju možemo okarak- stanovništva. Glavni program stranke bio
utović, koji je tokom represivnih mjera terizirati kao početni vid borbe za poseb- je fokusiran na pitanje zaštite posjedničkih
bio pritvoren, ali je uslijed pritisaka od nu državnost. interesa zemljoposjednika. Pitanje vjerske
strane Bošnjaka pušten na slobodu nakon i vakufsko-mearifske autonomije još nije
Kallayeve smrti, Mahmud-beg Džinić, Sve više izražavanje i potenciranje bilo riješeno pa je Muslimanska narodna
Šemsi-beg Zaimović i Derviš-beg Mira- posebnosti značilo je, ustvari, nacional- organizacija svoju politiku usmjeravala
lem. Ovaj odlazak u Carigrad označen je nu borbu. Bošnjaci nisu željeli prihvatiti ka rješenju i tog dugogodišnjeg proble-
kao veoma pozitivan jer je efendija Dža- nametnute političke opcije od strane Srba ma. Kao najznačajnije vođe Musliman-
bić prihvatio prijedloge delegacije te im i Hrvata, te su se svojih stavova veoma ske narodne organizacije, možemo istaći
je, davanjem punomoći, omogućio legiti- čvrsto držali. Ovu činjenicu može nam utjecajne zemljoposjednike koji su svoj
mitet u daljnjoj političkoj borbi. potvrditi djelovanje Bošnjaka i nakon ugled i povjerenje šire mase stekli zbog
borbe za vjersko-prosvjetnu autonomi- vođenja pregovora s vlastima te opiranja
Sve ove okolnosti bile se podsticaj na ju jer nastavljaju opoziciono djelovanje njenoj nametnutoj represivnoj upravi.
veću aktivnost Bošnjaka i za proširenje prema vlastima Austro-Ugarske. Tu je, Vođe stranke bile su svjesne da su kultur-
dotadašnjeg pokreta. U toj namjeri, je- naravno, i neslaganje bošnjačke zvanič- na i vjerska autonomija podjednako važ-
dan od najvažnijih trenutaka za Bošnjake ne politike s proglašenjem aneksije BiH. ne za muslimanski narod, stoga s pravom
odigrao se krajem 1906. godine u Slavon- Svi ovi elementi dugogodišnje borbe za možemo reći da su se zasluženo našle u
skom Brodu. Na tom sastanku govorilo očuvanje svog identiteta ukazuju nam u vrhu prioriteta bošnjačkih političara na
se o novoj strategiji Bošnjaka koja ističe konačnici na postojanje razvijenog osje- samom početku ozbiljnog političkog an-
da se nesređene prilike među Bošnjacima ćaja za nacionalnu pripadnost zbog insi- gažiranja. Oni su vršili pritisak na vlast
moraju konačno dovesti u red. Poseban stiranja na posebnosti, dok autonomna zbog statuta autonomije, isticali su bitnost
značaj ovog sastanka bila je vidljiva od- borba ukazuje na potrebu Bošnjaka za posebne uloge šejhul-islama, predstavni-
lučnost Bošnjaka koji su pokazali visok stvaranjem vlastite države. ka sultana i islamske vjere. Veliki uspjeh
stepen političke organiziranosti u odnosu u svojoj borbi Muslimanska narodna or-
na početke pokreta za autonomiju. ZNAČAJ VJERSKE I ganizacija doživjela je nakon odobrenja
KULTURNE AUTONOMIJE vlasti da izrade statut o kulturnoj i vjer-
Jedna od glavnih karakteristika zasje- skoj autonomiji. Ovaj događaj bio je do-
danja u Slavonskom brodu bilo je i for- Bošnjaci, kao zaseban kolektivitet, kaz ozbiljnosti aktivnosti Muslimanske
miranje prve bošnjačke političke stran- svoje nezvanično političko djelovanje za-
ke pod nazivom Muslimanska narodna počinju neposredno nakon austrougarske
organizacija, za koju možemo reći da je
postavila temelj za političko i nacionalno
djelovanje Bošnjaka muslimana. Stranka
je osnovana 3. decembra 1906. godine, a
jezgro ovog pokreta bili su svi utjecajniji
bošnjački predstavnici koji se ranije nisu
kompromitirali podrškom okupacionoj
vlasti. Formiran je egzekutivni odbor
pod vodstvom Ali-bega Firdusa i od ovog
trenutka borba Bošnjaka za autonomiju
poprima širi karakter. Muslimanska na-
rodna organizacija odmah je željela stvo-
riti ogranke širom Bosne i Hercegovine,
čime bi pokazala svoju ozbiljnost, te tako
uz pomoć mase pokret učinila velikim
projektom. Ipak, osnivanje ogranaka ši-
rom Bosne i Hercegovine nije bila lahko
izvodljiva ideja zato što su vlasti kočile
njen razvitak. Širenjem svojih interesa
u pogledu rješenja autonomnog pitanja
Bosne i Hercegovine, ta borba poprima
STAV 30/11/2017 63
