Page 46 - STAV broj 248

DRUŠTVO

Uprkos svemu, ima i pozitivnih priča o obrazovanju
djece s posebnim potrebama

INKLUZIJA PRILIKA DA SVAKO

DIJETE BUDE DIO DRUŠTVA

Učiteljica Ismeta Frašto ističe da nikada niko nije došao da pokaže kako se inkluzija provodi
u radu s djecom. “Sami se nosimo s inkluzijom. Inkluzija je razred u razredu. Dva programa
istog predmeta. Sve je individualno, od djeteta do djeteta”, naglašava Frašto i dodaje da,

kada je riječ o Ajni Šabotić, ona je bila socijalizirana djevojčica, čak i više u odnosu na
ostalu djece, pa uspostavljanje interakcije s njom nije bio problem

Piše: Amela JORDAMOVIĆ

IMPRESIVNA UPORNOST RODITELJA nije zaživjela kako je planirano i da je sve
nkluzivno obrazovanje, odnosno uklju- “Ajna je razigrana, društvena, topla
čivanje djece s posebnim potrebama u djevojčica s izgrađenim samopouzdanjem, na roditeljima, učiteljima i nastavnicima.
Ipak, dodaje da se nada boljoj situaciji jer
standardni nastavni proces, priča je o što me je iznenadilo jer nije bilo tako s dje-
Ibeskrajnoj borbi roditelja, učitelja i na- com s Daunovim sindromom s kojom sam je nedavno prvi put u Kantonu Sarajevo
usvojen Pravilnik o inkluziji koji bi tre-
stavnika za bolje sutra jednog takvog djeteta. radila u prethodnim generacijama”, kaže
Zakonom je inkluzija u Bosni i Hercegovina učiteljica Ismeta Frašto, jedna od omilje- bao detaljnije precizirati njeno provođenje.
Iako su prošle godine donijeli zakon koji
omogućena još 2002. godine, a od tada pa do nih učiteljica u školi “Grbavica 1”, koja
danas problemi s provođenjem propisanog je Ajni predavala prethodnih pet godina. omogućuje inkluzivno obrazovanje, nastav-
nom osoblju nije pružena prava podrška.
ne prestaju. Zakonske regulative precizno Učiteljica Ismeta, zbog svog ranijeg
ne definiraju kako inkluzivno obrazovanje iskustva u radu s djecom s posebnim po- Učiteljica Ismeta Frašto ističe da nikada
niko nije došao da pokaže kako se inklu-
provesti u praksi, nastavnom osoblju nije trebama, bila je razlog zbog kojeg su se Aj-
omogućena obuka, a educiranih asistena- nini roditelji odlučili upravo za ovu školu. zija provodi u radu s djecom.
“Sami se nosimo s inkluzijom. Inkluzi-
ta za rad s djecom uvijek fali. Na teoretskoj “Imala sam sreću da poznajem Ismetu
razini, sve zvuči odlično, no na terenu stva- od ranije, pitala sam je da li bi htjela biti ja je razred u razredu. Dva programa istog
predmeta. Sve je individualno, od djeteta
ri izgledaju drugačije. Nažalost, često je to učiteljica mojoj Ajni, a kada je rekla da
mukotrpan proces bez pravih rezultata. Baš hoće, preselili smo se na Grbavicu. Njoj do djeteta”, naglašava Frašto i dodaje da,
kada je riječ o Ajni, ona je bila socijalizira-
zbog toga, svaka uspješna priča o inkluziji mogu zahvaliti na svemu, kao i roditeljima
vrijedna je pažnje. Jedna takva odvija se u ostale djece koji su bili susretljivi”, ističe na djevojčica, čak i više u odnosu na ostalu
djece, pa uspostavljanje interakcije s njom
OŠ “Grbavica 1” u Sarajevu. Ajna Šabotić, Larisa Šabotić, Ajnina majka.
djevojčica s Daunovim sindromom, ove I sama prosvjetni radnik, Larisa Šabotić nije bio problem.
No, Ajnino samopouzdanje i socija-
godine krenula je u šesti razred. ističe da inkluzija, iako odlično osmišljena, liziranost nisu došli niotkuda, tome su

46 5/12/2019 STAV