Page 55 - STAV broj 368

sagledavanju kulturne povijesti Orijenta najznačajnije šta nam otkriva ova knji-
i Okcidenta (u aspektu usporedbe prava ga, koja kroz sve nivoe obrade osnovne
i položaja žene unutar Osmanskog Car- teme insistira na usporedbi s Evropom,
stva, na jednoj, i najnaprednijih evrop- a posebno na jednostranosti (stereoti-
skih zemalja, na drugoj strani). pima i predrasudama) zapadnog duha
Stoga nije ni začudno što literatura u vezi s ovom tematikom i problema-
kroz koju je autor morao proći u ova- tikom. Autor se potrudio da pronađe i
kvom istraživačkom pohodu broji pre- prezentira čak i najnovija istraživanja
ko dvije stotine stručnih radova, studi- iz domena gender-studija, u kojima su
ja, knjiga i dokumenata – pretežno na i savremeni autori (i to, većinom žene!)
turskom jeziku (iz sačuvanih arhiva ili došli do sličnih ili istih zaključaka gle-
od savremenih turskih povjesničara kul- de spomenute jednostranosti zapadnog
ture), ali i na engleskom, francuskom i svijeta u pristupu ovoj tematici: objek-
njemačkom jeziku, također. Dakako, u tivno provedena komparativna istraži-
pregledu literature naći ćemo i gotovo vanja svjedoče o tome da je položaj žene
sve relevantne autore i njihove radove u evropskim državama i društvima iz
koji pripadaju našem jezičkom područ- ovog razdoblja (od 15. do 20. stoljeća)
ju (bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija, bio mnogo teži, da su njihova prava
Slovenija i Bosna i Hercegovina). Ova i njihovo mjesto u društvu uopće bili
studija odlikuje se upravo istraživačkom neuporedivo nepovoljniji i ugroženiji
akribijom, dosljednošću i sveobuhvatno- (negoli što je to bio slučaj sa ženama,
šću pristupa te zavidnom potkrijeplje- i muslimankama i nemuslimankama,
nošću argumentacije mnoštvom primje- u Osmanskom Carstvu).
ra, usporedbi, podataka i dokumenata. Naravno, značaj ovakvog pristupa i
Nema gotovo nijedne stranice u ovoj ovakve analize tim je veći za današnje
knjizi koja ne završava s fusnotama na “težini” znanstvene ažurnosti, počašćen naše vrijeme i okruženje – u kom na glo-
dnu – s mnoštvom citata iz historijske nizom interesantnih slučajeva (epizoda, balnoj razini, i to uglavnom iz političkih
građe ili iz radova drugih autora. sačuvanih svjedočanstava, zanimljivo- razloga i zbog geostrateških manipula-
Hasanagić je studiju podijelio u pet sti pa i bizarnosti) koji osvježavaju pa- cija, dominiraju tendencije marginali-
velikih poglavlja: prvi dio bavi se vjer- žnju, znatiželju i spremnost da se pro- ziranja pa i neprihvatanja kulturnocivi-
skim aspektom tematike i problematike; đe kroz cijeli tekst. Prva bitna stvar za lizacijskih tekovina islama kao religije
drugi dio pitanjima pravne zaštite žena sve one koji nemaju širi ni dublji uvid i kao kulture, milenij i po već prisutne
u Osmanskom Carstvu; treći tematizi- u specifiku osnovne teme pa ni u kon- (ali, također, i stoljećima značajne pa i
ra seksualne i druge zloupotrebe žena; tekst kulturnocivilizacijske osebujnosti dragocjene za očuvanje kontinuiteta i za
četvrti se iscrpno bavi društvenim živo- i općeg značaja osmanske epohe jeste – uspon zapadne kulture – prvenstveno u
tom žena muslimanki i nemuslimanki u mogućnost uvida u arhive (u njihovo funkciji spone s duhovnim naslijeđem
Osmanskom Carstvu, dok je peti konci- bogatstvo i sređenost, u dosege zapam- Antike, ali i s neupitnom ulogom avan-
piran kao neka vrsta rezimea, zaokruže- ćenosti i baštinjenja), koji su, kad je o garde u procesu formiranja znanstvenog
nja ove problematike i bavi se ukupnim osmanskoj imperiji riječ, mnogo boga- racionalističkog pogleda na svijet). Autor
značajem (kontekstom, kulturnocivili- tiji, očuvaniji i relevantniji nego što se je u toj razini uspio da sačuva i afirmira
zacijskim paralelama i konsekvencama) to s aspekta evrocentričnog pogleda na objektivan pristup bez ikakvih primjesa
objektivnog znanstvenog sagledavanja i svijet može i pretpostaviti. ideologizacije i bez ikakve “zle namjere”
ispravnog shvatanja i razumijevanja sa- Ovo osobito važi za domen pravne da u komparaciji različitih svjetonazora
mog predmeta ove studije. historije, odnosno za stepen složenosti, i kulturnocivilizacijskih kodova pokaže
Druga bitna odlika povjesničarske uređenosti i funkcionalnosti pravnog pristranost: jedina istraživaču dopuštena
akribije jeste strpljivost, metodičnost, sistema, ali generalno važi i za ukupne pristranost jeste ona prema istini – uz
nepristranost i spremnost da se tema- dosege kulturnocivilizacijskog razvitka koju će htjeti i morati da ostane, čak i
tika i problematika sagledaju sa svih (s čim u vezi se mora reinterpretirati i na onda kad ona dovodi na ovaj ili na onaj
strana. Prosječnom čitatelju upravo se nove osnove postaviti osmanska epoha, način u pitanje njegova polazna uvjere-
zbog toga ponekad može učiniti da autor/ posebno ona stoljeća punog procvata, nja i stavove. Bez toga, uostalom, znan-
historičar previše insistira na izvorima, snaženja i širenja imperije – u usporedbi stveni pristup ne bi ni imao nikakvog
dokumentima, navodima i primjerima, i paraleli spram Evrope u istom perio- smisla ni značaja za čovječanstvo, za
ali je u ovom slučaju, kao protuteža toj du). To je upravo ono najzanimljivije i njegov opstanak i razvitak. n

Autor se potrudio da pronađe i prezentira čak i najnovija istraživanja iz domena gender-
-studija, u kojima su i savremeni autori (i to, većinom žene!) došli do sličnih ili istih zaključaka
glede spomenute jednostranosti zapadnog svijeta u pristupu ovoj tematici: objektivno
provedena komparativna istraživanja svjedoče o tome da je položaj žene u evropskim
državama i društvima iz ovog razdoblja (od 15. do 20. stoljeća) bio mnogo teži, da su njihova
prava i njihovo mjesto u društvu uopće bili neuporedivo nepovoljniji i ugroženiji (negoli što je
to bio slučaj sa ženama, i muslimankama i nemuslimankama, u Osmanskom Carstvu).

STAV 25/3/2022 55