Page 69 - STAV broj 396

putu kupio engjur, Arap bi kupio inebun, Turčin uzum, a Grk
istafil. I sad, pošto niko ne daje drugome prednost, dolazi do
sukoba između njih, pa nam hz. Mevlana kaže: “A da je samo
naišao čovjek koji je poznavao sve te jezike, on bi tim jednim
dirhemom lahko riješio taj problem – kupio bi grožđe, donio
ga, a onda bi njih četvorica složno rekli: ‘Pa to i želimo, to
smo i tražili.’” (v. M: 3681-3695/II) Kad ovaj bejt povežemo
s ovom pričom koju smo već imali, onda nam se ta slika širi
i na naše stanje: zašto mi imamo ovakav problem u među-
sobnoj komunikaciji, i na lokalnom i na svjetskom nivou,
bile to razlike po religijskoj osnovi, pripadnosti različitim
školama, raznim partijama itd.? Ne razumijemo međusobni
jezik. I zbog toga moramo naći, evo ove svijeće, ove svjetiljke
pa da nam, biiznillah, pomognu da sohbet s njima (a stalno
podvlačimo: na pravi način uspostavljena veza) kao plod do-
nese ovo – da iz naše zemlje grožđe izraste. To će nas izdići
iz ove horizontale u kojoj nasrćemo jedni na druge. I tome
nema kraja, izgleda da će to, tu lekciju, teško ljudi moći da
nauče, osim samo rijetkih. A hazreti Mevlana je znao sveče-
tiri ova jezika, a znao je i hebrejski. I kao da nam kaže: “Pa
poslušajte ovo što vam nudim na ovoj sofri, na koju sam vas
sve pozvao kad sam rekao: Dođi, ma ko da si! Dođi, da ti ka-
žem, i tebi, i meni, i onome svakome drugom: čovječe, isto
svi tražimo, a ne razumijemo se, pa se onda svađamo.” E to
se u blizini ovakvih Allahovih robova rješava. Znate li ono
kazivanje o Babilonskoj kuli? Ljudi su se bili toliko ponije-
li, u nebo uprli svojim egom, da su počeli praviti toranj koji
će ih dovesti do Boga! A onda je Bog srušio tu kulu; ljudi su Hafiz Mehmed Karahodžić
osvanuli, niko nikog ne razumije po pitanju govora. Dotle su
imali jedan jezik, a poslije toga niko nikog ne razumije! Koji Sedmični list “Stav” u dogovoru s aktuelnim
je to jezik koji su izgubili? Izgubili su ovaj jezik koji je plod
sohbeta, jezik srca, i zato se ne razumiju. Šta ih je dovelo do mesnevihanom hadži hafizom Mehmedom
toga? Pa njihov ego koji su ustoličili do neba! I kad god se i Karahodžićem prenosi u nastavcima
kod tebe, kao pojedinca, a tako i u grupi, pojavi ovakva boja,
neka znaš da će se ta konstrukcija, koju možda ti držiš da je dersove iz “Mesnevije” održane u
nešto vrijedno, sigurno urušiti. U neka doba bit će posvađa-
ni i oni učesnici te jedne, da tako kažemo, zajedničke parole Mevlevijskom kulturnom centru na Jekovcu.
koju guraju, jer se neće razumjeti.
Šta je sohbet? Prijatni časovi u prijatnom razgovoru s dra- Krila otvori i raširi i jahalicu potjera.
gim osobama. Lijepo društvo i razgovor rješava teška pitanja mahv = iščeznuće; kabd = tjeskoba (stezanje srca)
(probleme). Slatke riječi – slatko voće, izlazi iz ovog našeg Šta se dešava sa zrnom kad ga zemlja u sebe primi? Doći
tijela. Onaj trenutak, kad poteče razgovor i kad se otvori put će do pucanja te kore. Eto, to je taj kabd, ta tjeskoba, jer
od srca srcu – taj je trenutak neponovljiv! On se više ne vra- je sada naša suština sputana u ovoj tjelesnoj formi. Neće-
ća i ne mogu se, drugi put, ta vrata otvoriti! mo ovo pogrešno shvatiti pa da kažemo kako nam tijelo ne
Sve more na “kaza”, samo sohbet ne mere! (H. Mujaga 1954.) treba. Itekako nam treba, jer kako bismo drukčije sačuva-
Zrno puno srčike sa crnom zemljom li ovaj dragocjeni sadržaj, ali tijelo ne smije zagospodariti;
halvet i sohbet učinilo je iz kerema. ono treba izvjesno vrijeme, a onda u vaktu kad ga zemlja u
Ova nam je slika sad potpuno jasna. Zrno, puno srčike, sebe primi doći će do pucanja te kore i do oslobađanja ove
ploda, ako stavimo u crnu zemlju, halvet i sohbet je učinilo – “zlatne žice” koja je i u tebi i u meni. Kad se to desi, krila
osamilo se sa zemljom i ušlo u ovaj jedan srčani razgovor, a se otvaraju, šire i onda se jahalica (po)tjera – ode čovjek po
to je sve učinjeno iz kerema, iz plemenitosti i velikodušno- vertikali, ode u visine!
sti. To zrno smo ti i ja, koje treba posijati u zemlju, i onda Na um mi je pala priča vezana za onog konstruktora la-
ovako kaže: birinta Dedala, koji je, nakon što je napravio taj labirint na
Sebe je u zemlji potpuno zbrisalo, Kritu, po nalogu vladara Minosa, pao u njegovu nemilost i
tako da mu ne ostade boje, mirisa, crvenila i žutila. on ga je zatvorio u taj labirint, njega i sina mu Ikara. Sin se
Isto tako i jedan salik, jedan derviš, kao murid šejha kojeg zabrinuo gledajući tu jednu bezizlaznu situaciju, a otac mu
je on odabrao za svog učitelja i uzora, poprima lijepa svojstva kaže: “Ne brini se.” Jedno vrijeme iznad tog labirinta lete
svoga odgojitelja, a time ujedno iščezavaju one mane i loša ptice i padaju njihova pera. Njegov je otac to brižljivo saku-
svojstva, ako ih je čovjek prije imao i ispoljavao. Onda onaj pljao. Na drugom mjestu su pčele napravile svoje stanište,
ego koji se poput Babilonske kule upire u nebo mora ovako odatle je uzeo vosak, i kad je dovoljno pera sakupio, oblije-
da bude pokopan u zemlju, i onda u sohbetu, u druženju s pili su ruke voskom, a onda na vosak stavili ta pera i izletjeli
odabranim Allahovim robovima, te tvoje loše osobine treba iz labirinta. Pogledajte ovaj primjer. To je mit, ali ako sve-
da se ponište, a da se zaodjeneš njegovim osobinama, njego- mu priđemo tražeći poruku, onda ćemo je i naći. Iz ovog la-
vim plemenitim ahlakom. birinta, u koji obično mi sami sebe zatvorimo, nema izlaza
Poslije toga mahva, njegov kabd ne osta. po horizontali, morat ćeš koristiti uzvišeno stremljenje, let

STAV 7/10/2022 69