Page 54 - STAV broj 381
P. 54
DRUŠTVO
Gazi Husrev-beg u kontroverznim
historiografskim perspektivama
HUSREV-BEG,
GAZIJA O KOJEM
NEDOVOLJNO ZNAMO
Ramiza Smajić s Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu objavila je u Historijskim
pogledima, časopisu čiji je izdavač Centar za istraživanje moderne i savremene historije
Tuzla, članak o tome kako se na Gazi Husrev-bega gleda u bosanskohercegovačkoj, ali
i u regionalnoj historiografiji. Članak je manji dio njezinog istraživanja prezentiranog na
naučnom skupu, “Uloga i značaj Gazi Husrev-bega u historiji Bosne i Hercegovine”, a
Stav ga prenosi u cijelosti.
Piše: Ramiza SMAJIĆ
elike promjene u društvenopolitič- pristupa, ali i generacijske percepcije ove godinu osnivanja Gazi Husrev-begove, Sel-
koj zbilji, pristupi i obrada histo- historijske ličnosti, što je danas dovelo do džukije medrese (1537), i drugu, koja se de-
rijskih tema, kao i nivo i karakter kompilativnih sinteza i stvaranja stereotipa šava ustaljeno od pojedinih domaćih auto-
Vakademskog obrazovanja, sve se ja- uslijed kolektivnog antagonističkog odno- ra, a to je vrsta revizionizma s retrogradnim
snije odražavaju na opću sliku historiografije sa prema Osmanlijama kao onom Drugom. korištenjem prevaziđenog, nepotvrđenog ili
u Bosni i Hercegovini posljednjih decenija. Priča o Gazi Husrev-begu je daleko slože- nenaučnog diskursa. Primjer za to može biti
Pošto u historiografiji i inače nema adakti- nija od nizanja biografskih podataka i nabra- i nedavno publicističko, ali visoko tendenci-
ranja, pred istraživačima stoji stalno preis- janja vakufa. Zbog te kompleksnosti, bazirali ozno revitaliziranje stavova fra Mije Batinića
pitivanje procesa i njihovih posljedica, što je smo se tek na nekoliko izdvojenih detalja, ali na osnovu hronika, kao i ljetopisca Lašvani-
u praktičnom smislu i u velikom dijelu ovi- u mjeri koja će pokazati da li je – i ako jeste, na od strane Željka Ivankovića.
sno o odgovornosti historičara i disciplinar- koliko je – historiografski i opći diskurs o Prema reakcijama na obje ove situacije,
no njima bliskih istraživača. Jedna od tema Gazi Husrev-begu, njegovom djelu i vreme- mogu se jasno uočiti zajedničke karakteri-
klasičnog karaktera jesu obrade historijskih nu odmakao od istih okvira. stike poput ograničenog poznavanja onoga
ličnosti, od biografije, njihovog djela i vre- što se, često i iz najboljih namjera, pokuša-
mena u kojem su živjeli i ostavljali svoj trag. NEDOVOLJNO POZNAVANJE PROŠLOSTI va iskoristiti u datom momentu, ali se zbog
Godine 2021. navršilo se pola milenija od Bosanskohercegovačko iskustvo poka- startnih grešaka vrlo lahko ospori. Osim
imenovanja Gazi Husrev-bega za bosanskog zuje da javnost i struka podjednako imaju toga, mimo ljudi od struke, prosječno obra-
sandžak-bega. Ta duga vremenska distan- naviku da mnogo šta podrazumijevaju, pa zovan čovjek prema onom što mu se nudi
ca ostavila je dovoljno pokazatelja njegovog između ostalog i to da su ličnosti poput od informacija nije u stanju razlučiti fakte
izvanrednog doprinosa razvoju bosanskih Gazi Husrev-bega svima ono što su njima. od interpretacija s uklonom.
gradova, a posebno Sarajeva, i to prvenstve- A nisu. Primjetna je i navika da se na lju- Odgovornost za ovakvo stanje jeste više-
no kroz vakufe, inače najefikasnije institucio- de, institucije i procese gleda iz perspektive strano, jer u prvoj situaciji sigurno nije bilo
nalno oruđe Osmanske države. Ipak, arhivska sadašnjosti, a to je kod analize iz korijena do učenika i studenata da bi Gazi Husrev-be-
građa iz proteklih pet stoljeća, literatura koja mogućnost da se ne shvate ni ti ljudi, ni gova medresa kao prva ustanova univerzitet-
je nastajala na liku i djelu tog visokog osman- te institucije, ni ti procesi. skog tipa mogla da bude novootkrivena pre-
skog dostojanstvenika, gazije i vakifa, danas U vezi s tim, izdvojili smo dvije situacije teča univerziteta koji će biti osnovan četiri
pokazuju da postoje djelimično ili potpuno iz posljednjih godina, i to prvu, u kojoj je u stoljeća kasnije. Stručnjaci bi, pak, trebalo da
neobrađeni segmenti te tematike. javnu raspravu dat prijedlog izmjene i do- su do tog prijedloga došli utvrđivanjem sa-
Tendencija ovog rada jeste da se u prak- pune preambule Statuta Univerziteta u Sa- mog kontinuiteta tog nivoa školovanja, osim
tičnom smislu pokažu sličnosti i razlike regi- rajevu (UNSA) s bitnim dijelom da se čak analizom samog vakufskog statusa medrese,
onalnih historiografskih škola, metodoloških godina osnivanja UNSA (1949) preinači u koja je, povrh svega, od svog osnivanja kao
54 24/6/2022 STAV
