Page 52 - STAV broj 381
P. 52
DRUŠTVO
Jednako tako, Muhibbi je nekoliko Muhibbi je ponešto o strašne vijesti o tome da je grom pogodio
godina ranije pisao i o počecima desetod- baruthanu, i uzvika smetenosti, ostali smo
nevnih sukoba sarajevskoga stanovništva ljekovitom bilju zapisao u zatečeni. Bože moj, ne ubij nas svojim gnje-
s novim namjesnikom Abdurrahman-pa- svojem primjerku poznatog vom i ne uništi nas svojom kaznom! Od
šom, zvanim i Abdurrahim-paša, čiji su Allaha smo i Njemu se vraćamo. Njegova
dolazak bosanski muslimani doživjeli kao osmanskog medicinskog je mudrost i Njemu se vraćate.”
kazneni pohod. djela “Manāfi‘ an-nās” O savremenim zbivanjima Muhibbi
“Čudna zbivanja u Sarajevu i borba s rječitije govori u stihovima. U nenaslov-
Abdurrahim-pašom. U petak, 6. zulhidže (“Dobrobit ljudima”) ljenoj rodoljubnoj pjesmi on gorljivo slavi
1243.” (19. 6. 1828) napisanog u 16. stoljeću. Bosnu kao uporište vjere.
Ni ovdje nema komentara niti stava
prema spomenutom događaju, iako su Muhibbijev primjerak izradio Uljem nevjerništva bosanska svjetiljka
vezirovi vojnici pucali na stanovnike Sa- je 1812. godine bosanski pisar plamti,
rajeva čak i s munare Careve džamije, u Što god se zbilo, ognjište vjere kutak je
mahali u kojoj je Muhibbi živio. Salih, sin hadži Ahmeda Bosne svaki.
O zapisivačevu doživljaju ponešto go- Kalajdžića. Na praznom listu Poput lavova junaci jurišaju s čistoga tla,
vori jedino to što neka zbivanja naziva čud- Bosanska je jazbina leglo lavova i zmajeva.
nima. Drugdje se o strahu od iznenadne istoga rukopisa Muhibbi je Leopardi, tigrovi i pantere u svakom su
nesreće može zaključivati po dometnutim sastavio mali rječnik hrastu njezinu,
molitvama i izrazima kojima se zapisivač I vuk i nevjernik zađoše u svako bosansko
utječe Božijem milosrđu. Bilješku o uda- turskih, arapskih i brdo i planinu.
ru groma u skladište streljiva u Sarajevu bosanskih naziva bilja. Njezino se tlo od iskona s krvlju gazija
Muhibbi ovako završava: “Zbog beznađa miješalo,
Iz osam rajskih vrtova Bosnu je svjetlo
Džinina džamija obasjalo.
To vrt vjere sada ruža iz ružičnjaka postaje,
Neka ostane svježe, Gospode, nek’ ne
uvehne, ovo bosansko ognjište.
“Budući da se u pjesmi ne spominju
određeni događaji, niti ima datuma kada
je napisana, ne može se pouzdano znati
kojim ju je povodom sastavio. Vrijeme se
približno može odrediti prema zapisima s
iste stranice rukopisa, datiranima između
1828. i 1831. godine. U Bosni je tada otpor
središnjoj vlasti bio na vrhuncu i vrlo je
vjerojatno da je upravo Gradaščevićev po-
kret nadahnuo Muhibbija da opjeva bor-
benost bosanskih ratnika. Tome u prilog
ide i naglašena zavičajna, a ne osmanska
dimenzija rodoljublja. Usto, pjesnik bor-
bu za domovinu prikazuje neodvojivom od
borbe za islam, a Bosnu naziva ognjištem
vjere. Ta tijesna povezanost rodoljublja s
vjerskim žarom također upućuje prema
pokretu za bosansku samostalnost kao
mogućem poticaju, jer njegove su prista-
še isticale vlastitu pravovjernost u opreci
spram navodno neislamskoga značaja no-
voga osmanskog poretka, nizama.
“TARIH RAZGRANIČENJA SA SRPSKIM
NEVJERNICIMA NA RIJECI DRINI”
Svega nekoliko godina kasnije nestat
će iz Muhibbijevih stihova borbenosti
koja daje osnovni ton ovoj kasidi, a pjesni-
kov polet prometnut će se u bespomoćno
zdvajanje nad sudbinom zemlje. Godine
1247. (1833/34) on sastavlja kasidu s tari-
hom, kronostihom, i zapisuje je u dvama
rukopisima, pod različitim naslovima i s
malim razlikama u tekstu. Sudeći prema
naslovima, datumu i sadržaju, spjevao
ju je povodom odluke Porte da Srbima
52 24/6/2022 STAV
