Page 57 - STAV broj 381
P. 57
Pisaljka je pisaljka
APOKRIFNI FRAZARIJ
Različite su bile priče i različite sudbine
BAŠTINIK I
RAZBAŠTINJENI
Piše: Čovjek koji mu je odgovarao bio je tu zbog umorstva oca. I bio
Irfan HOROZOVIĆ
je razbaštinjen u ime druge djece. Najednom je rekao u kameru:
“Otac je mene najviše volio!” Nije mogao zadržati suze. Iskrene
suze. Patio je zbog nepravde iako je sve bilo jasno. Dokazi su bili
tu. Bez ikakve sumnje. I to je bilo to. Razbaštinjeni je rekao svoje.
Kao što su i mnogi iskazali sebe.
amtim mnoge svoje tekstove koje iako je sve bilo jasno. Dokazi su bili tu. Bez Izuzetan dar. Svaki sonet zrači mogućnostima
sam odavno zagubio (zbog selidbe, ikakve sumnje. I to je bilo to. koje je smrt oblikovala u dovršenost. Tu je i
zemljotresa ili ko zna čega – u naj- Razbaštinjeni je rekao svoje. jedan Nervalov. Razbaštinjeni naravno. Tako
Pboljem slučaju, po jedan primjerak Kao što su i mnogi iskazali sebe. je sve do Puškina (iskoristio je sonet kao stro-
ostao je negdje u arhivi fakulteta gdje je pre- I sve je, iako ga prepoznajemo, skriveno fu u Onjeginu), Ljermontova i Levitanskog,
dan kao referat ili seminarska radnja). Pamtim u nepoznatom, nepročitanom i neshvaćen- kao i Carduccija, Ungaretija i Quasimoda (od
mnoge od tih tekstova i ono što sam, istra- om pjesništvu. njegovog trostiha načinio sam pjesmu s 24
žujući ih, naučio. Kad mi je Ljudevit Jonke Traduttore, traditore čuveno je objašnjenje varijacije iste pjesme).
zadao za temu onomatopeju i literaturu koja za sve u vezi s prevođenjem. Prevodilac, iz-
se skrivala u radovima JAZU-a, nisam vjero- dajnik. Moj prijatelj Kolja M., koji je život Svako stoji sam na srcu svijeta
vao koliko mi je to radosti pričinilo i gdje me posvetio prevođenju, preveo je i tu formula- dotaknut zrakom svjetla
je to sve u razmišljanjima dovelo. Ipak, kao ciju. S obzirom na to da se nije slagao s ter- i već je veče
najdragocjenije u sjećanju vidim prije svega minom izdajnik (činio mu se prejak, grub),
Kentaura u lirskoj šumi (to je moj naziv za tekst našao je svoj odgovor na sve te nesporazume Nakon svega napisao sam svoje sonetno
o Janku Poliću Kamovu i cjelokupnom njego- u prevodima. Nazvao ih je previdima. Tako je zavještanje, pjesničku kutiju u obliku jednog
vom djelu) i Shakespeareovu školu za umorstva njegov prevod uobičajene formulacije postao soneta pod nazivom Dobrovoljno izgnanstvo. U
(tekst iz teatrologije s analizom mnogih zlo- Prevodilac, previdelac (ekavski je prevodio). toj magičnoj kutiji zapravo se skriva desetak
čina ili naprosto smrti u Shakespeareovim Nešto kasnije, u razgovoru, ponudio sam mu soneta od kojih svaki ima svoj zvuk, odno-
dramama, a teza je da način smrti pokazuje drukčije, gotovo idealno rješenje za tu dile- sno svoje lice i govor svoje priče. Jedan dio
piščev etički odnos prema liku – izgubljeni mu (prevoditelj, previditelj), ali on je svoj stav sam objavio u pjesničkoj knjizi Kaleidoskop.
tekst sam ponovo napisao i objavio ga na ra- već bio objavio.
diju, potom je ponovo iščeznuo). U jednom dijelu svoje mladosti mnogo Enigme taknute gar sam, ko sužnja pjev,
Jedan od takvih tekstova jeste i Poetski sam prevodio poeziju. Kao da sam u školi njisak iz bivše bašče što me u san plavi.
doprinos Gérarda de Nervala evropskom roman- vlastitog pjesništva istraživao sve što mi se I život i smrt su luč, zatvoren žal u klas,
tizmu – tako se zvao i takvog ga pamtim iako činilo zanimljivim. Bilo je to dodirivanje i taj zdenac gdje je crna suđajina vlas.
ga nikad više, naravno, na isti način ne bih sučeljavanje sa sličnostima, koje uvijek pos- Etrurski i moj bol nalik splavu plovi.
mogao napisati). Uzeo sam u obzir sva nje- toje kad je riječ o poznatim oblicima (kao što Jasnoćom krnj slog slavi ponora zijev,
gova djela. Prevedena i neprevedena (Putova- je sonet naprimjer). Tako sam prevodio sonete danju obasipa hram, srh tijela i sjete.
nje na Istok sam čitao u originalu, uz pomoć sudionika Sicilijanske škole, koja se smatra Epove željene runi. Budi se davna draž,
rječnika, jer sam kratko studirao francuski njegovim izvornim pronalazačem i utemel- mamnih oblina drhat presvlači u sonete.
jezik. To je istraživanje bilo dragocjeno za jiteljem (među njima je naravno i Federico, i niz strune bardu, kao vjetar kroz raž,
moje pisanje). El Desdichado. Razbaštinjeni. pjesnik-vladar i vladar-pjesnik). Vidljivo je vilenjak. Sluti moć, otkriven iz balada.
Sama ta riječ doziva mi u svijest jednu to više nego jasno u mom romanu Sokolarov Ako mi se prisnilo, tužaljku tuži brat.
staru priču iz prostora dokumentarizma koja sonet, koji je, između ostalog, posveta i poh- Lovčev je trag mrk zloj zori prikrada.
me se toliko dojmila da je nikad nisam za- vala sonetu i tom vremenu. Kao bosanska Staza ka vrtu mraka, iz podzemlja bat.
boravio. Novinar (Letica) je ulazio u zatvore prizma. Načinio sam u tom romanu i kameni
i razgovarao s osuđenicima i osuđenicama. sonet, stećak zapravo koji govori slikama. Taj Tu je i jedna rubaija, zašto ne?! Stiho-
Različite su bile priče i različite sudbine. roman je sukus mnogih mojih istraživanja. vi u njoj preobražavaju svoja značenja kao
Čovjek koji mu je odgovarao bio je tu Objavio ga je isti izdavač koji objelodanju- i u sonetu.
zbog umorstva oca. I bio je razbaštinjen u je ove stupce.
ime druge djece. Potom je tu i jedan Michelangelov sonet. Crna suđajina vlas tužaljku tuži. Brat
Najednom je rekao u kameru: “Otac je Zanimljiv u svakom smislu. Shakespeareovi vilenjak sluti moć, iz podzemlja bat.
mene najviše volio!” Nije mogao zadržati soneti svijet su za sebe. Preveo sam veliki dio Presvlači u sonete njisak iz bivše bašče,
suze. Iskrene suze. Patio je zbog nepravde pjesništva rano preminulog Georga Heyma. zatvoren žal u klas, mamnih oblina drhat. n
STAV 24/6/2022 57