Page 59 - STAV broj 381

pokretanje drvne industrije. Rizvanbegović, svje-
Tri godine nakon toga pušte- stan situacije, prijetnje
na su u pogon postrojenja za po opstanak Bošnjaka u
preradu drveta izgrađena u Hercegovini i činjenice
Blagaju na rijeci Buni.” (Fa- da ih još uvijek braniti
ruk Taslidža, Osvrt na prilike može samo osmanska
u Hercegovini u doba Alipa- država, 1831, u godi-
še Rizvanbegovića, Istraživa- ni pobune Husein-ka-
nja, Fakultet političkih na- petana Gradaščevića,
uka Univerziteta “Džemal kršćanskim svećenici-
Bijedić” u Mostaru, Mostar, ma piše: “Zapovijedam
2007, str. 283.) vama Parosima i kapela-
Tu nije kraj poduzetnosti nima od Bekie i nahije
i brizi za opće dobro Ali-paše Ljubuški, od Ružića, od
Rizvanbegovića: “Iz Azije je Posušja i od Roškog po-
uveo najljepše vrste jasmina, lja i vama svim dvanaest
u praksu je uvezao gajenje knezovima od iste nahije
svilene bube i (kazazima) i Bekije, svoj pravoj car-
namještao obradu i proi- skoj raji... Čujem, dakle,
zvodnju svile. Zabranio je da niki od Paramac taku-
neplansko iskorištavanje ma iđu posli po Bekiji i
šuma, a sam je, za primjer nahiji Ljubuški tražeći
drugima, lično predvodio ne bili sa svojim lažima
akcije pošumljavanja.” (Fa- okrenuli raju da se digne
ruk Taslidža, Osvrt na prilike protiv čestitog Cara i nje-
u Hercegovini u doba Alipaše govim pravim slugama
Rizvanbegovića, Istraživa- i saradnicima. Nemojte
nja, Fakultet političkih na- dakle slušati ovakvih car-
uka Univerziteta “Džemal skih dušmana koji vas na
Bijedić” u Mostaru, Mo- zlo namamljuju, jer ako
star, 2007, str. 283.) bi poslušali nećete moći
Umjesto konstatacije o učiniti, niti će vam moći
njegovoj poduzetnosti, bo- ostati glava, ni mal, ni iči-
lje je postaviti pitanje da li ja, ni ništa što se vaše zove.
je u osmansko vrijeme još Ne slušajte daklen Carskih
neki bosanski paša, ajan, naletnika, nego pazite svih
kapetan, beg, aga ili neko poslova i svugdje ukažite
drugi pokazao toliko bri- vašu virnost prema česti-
ge za razvoj svog kraja? tom Caru... Neka poštova-
Također, njegova izrazita osobina bila ni parosi i kapelani ukažu
je diplomatska sposobnost: “Obilježje snaga, ovakva država odmah bi bila osvo- ovu zapovid svemu puku i neka je nauče
Ali-pašine vladavine jeste i suptilna vanj- jena, a Bošnjaci muslimani uništeni. To virnosti prema čestitom Caru.” (Jusuf
ska politika kojom je osiguravao sigur- pokazuje sve dotadašnje historijsko isku- Mulić, Konjic i njegova okolina u vrijeme
nost hercegovačkog teritorija.” stvo, a naročito ponašanje katolika pre- osmanske vladavine (1464–1878))
Ovo je, ustvari, vrlo jak motiv za ma muslimanima nakon bečkog poraza, Ali-pašine ljudske osobine bile su
Ali-pašu da se ne priključi buni Huse- kada su muslimani nestali iz Mađarske, priznate. Prokopije Čokorilo je zapisao:
in-kapetana Gradaščevića. Stisnut izme- Slavonije, Like i Dalmacije, ponašanje “Ako bi mu se neko požalio na bolest, on
đu pravoslavnih i katoličkih snaga nije pravoslavaca u Srbiji nakon sjeničkog odmah kaže kako se treba liječiti i daje
sebi mogao dopustiti da se okrene protiv pokolja, koji ima sve karakteristike ge- lijekove, uvijek je držao kod sebe neka-
osmanske države, jedine sile koja mu je nocida, potpunog uništenja muslimana kvih lijekova i davao ih besplatno. Svaki
realno mogla pomoći u borbi za opstanak. u Beogradu i drugih pokolja i progona. put kad bi sretnuo bolesnika, pitao je za
Ta eventualna bosanska država zasigur- Stisnut u Hercegovini izme- bolest i vrlo se radovao ako su njegovi
no nije mogla. Prema tadašnjem omjeru đu katolika i pravoslavaca, Ali-paša lijekovi pomogli.” (Prokopije Čokorilo,
Ljetopisi, Sarajevo, 1976, str. 58)
O zadužbinama Ali-pašinim suvišno
Aličić radi upravo suprotno od onog što inače zahtijeva od je pisati, teško ih je i pobrojati. Vodeći
drugih. Kako bi on reagirao da neko od hrvatskih ili srpskih računa o onima kojima je hitno trebala
pomoć, Ali-paša Rizvanbegović je pre-
historičara napiše da ne treba obraćati pažnju na formu duzimao i ovakve korake: “U vezi s tim
Ahdnamu jer su je stvorile Osmanlije, a ne Srbi i Hrvati, da ne lijep je primjer iz nerodne 1848. godi-
ne kad je u Dubrovniku kupio 1000 to-
treba uzimati u obzir ni činjenicu da se u dokumentima ističu vara žita i podijelio ga sirotinji. (Faruk
katolici i da je sultan Mehmed Fatih samo onako izdao svoju Taslidža, Osvrt na prilike u Hercegovini u
doba Alipaše Rizvanbegovića, Istraživanja,
ahdnamu, a da je ustvari imao drugo na umu? Fakultet političkih nauka Univerziteta

STAV 24/6/2022 59