Page 73 - STAV broj 167
P. 73
“Sve što nije u svrsi međusobnog prihvatanja
i razumijevanja, osuđeno je na propast”
U organizaciji Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, a pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg
Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, održan je u Sarajevu 10. i 11. maja međunarodni naučni
skup “Bosna i njeni susjedi u srednjem vijeku”. Učesnicima, naučnicima iz Bosne i Hercegovine,
Hrvatske, Njemačke, Mađarske, Poljske i Srbije obratio se u ime predsjedavajućeg Predsjed-
ništva BiH njegov savjetnik za kulturu Amel Suljović, koji je tom prilikom, između ostalog, rekao:
“Odlike jednog podneblja ogledaju se u odnosu koji ta zajednica ima prema svom naslijeđu, pre-
ma baštini, ali i prema umijeću da svoju osobenost oplemeni znanjima novog vremena. To je ne-
sumnjivo zahtjevan proces koji uključuje ponovno određivanje ciljeva potreba i djelovanja cijele
jedne zajednice. Nerijetko u svojim obraćanjima u želji da istaknem važnost datog procesa – od-
bijam da prihvatim definiciju po kojoj je poratna historija Bosne i Hercegovine – zapravo historija
pojedinačnih inicijativa. To nije tačno, i to je u koliziciji s onim što moraju i trebaju biti ciljevi svih
institucija koje čine kulturnu i naučnu infrastrukturu jedne države. To su nesumnjivo akademije,
instituti, univerziteti, muzeji, biblioteke. Bez njihove pune funkcije, društvo živi u nekoj vrsti institu-
cionalnog egzila.
Dozvolite mi da se, rukovođen jednim dubokim osjećajem obaveze, prisjetim Hamdije Kreševlja-
kovića, Derviša Korkuta, ali ponajprije dr. Safvet-bega Bašagića, koji ih je godinama okupljao oko
ideje unapređenja naučne misli u Bosni i Hercegovini, iz čega će jedna za drugom nastajati te-
meljne naučne i kulturne institucije iz prethodne definicije.
Različitosti i danas trebaju biti i jesu naše zajedničko bogatstvo, a ne predmet prijepora razilaženja
i sukoba. U konačnici, sve što nije u svrsi međusobnog prihvatanja i razumijevanja, osuđeno je na
propast. Ako nas je historija ičemu naučila, onda je to da svijet ne smije biti pozornica nasilja i na-
metanja već zajednička pozornica – različitosti.”
Stjepana Tomaševića i Jelene (Mare), na političkoj, društvenoj, ekonomskoj i STAV: Vaša doktorska disertacija Bo-
kćerke despota Lazara Brankovića. Radilo religijskoj sceni tog vremena? sansko kraljevstvo i Srpska despoto-
se o vremenu kada je Srpska despotovina DEDIĆ: Prvi pisani tragovi o bosanskoj vina govori o odnosima Bosne i Srbije
bila pod snažnim osmanskim napadima. državi nude podatke i o međusobnim od- u 15. stoljeću. Jesu li se i tada osjećale
Najraniji podaci koji ukazuju na poten- nosima ove zemlje sa susjedima, što uka- teritorijalne pretenzije na Bosnu od su-
cijalno vjenčanje potječu iz aprila 1458. zuje na višeslojnu i duboku međusobnu sjedne Srbije?
godine. Pokušaj vezanja gotovo okupirane povezanost država na prostoru Jugoistoč- DEDIĆ: Bosansko kraljevstvo i Srpska
Despotovine za Bosansku kraljevinu ne Evrope još od perioda ranog srednjeg despotovina predstavljaju posljednje sred-
odgovarao je bosanskim, ugarskim i vijeka. Intenziviranje odnosa Bosne i su- njovjekovne državne organizme uspostav-
srpskim interesima. Stjepan Tomašević sjednih zemalja moguće je pratiti od 14. ljene na bosanskom i srpskom političkom
je između polovine februara i polovine stoljeća, kada dolazi do širenja bosanske prostoru u srednjem vijeku. Istraživanja
marta 1459. godine otputovao iz Bobovca države, razvoja trgovine i rudarstva te prvorazrednih izvornih pokazatelja de-
u Smederevo. Po dolasku u Smederevo, otvaranja Bosne prema evropskim dvo- finirala su Bosnu i Srpsku despotovinu
proglasivši se despotom, bosanski princ rovima. Kada promatramo kontakte koje u 15. stoljeću kao dva različita politička,
je 21. marta preuzeo vlast. Vjenčanje Stje- su bosanski vladari, vlastelini, prinčevi i vjerska i kulturna srednjovjekovna dr-
pana i Jelene upriličeno je 1. aprila, čime princeze ostvarili, možemo tvrditi kako žavna subjekta, čiji su međusobni odnosi
je bosanski prijestolonasljednik formal- je teško navesti neku od evropskih zema- bili promjenjivog intenziteta i kvalitete.
no utemeljio legitimitet svoje vlasti nad lja s kojom Bosna i njeni stanovnici nisu Međusobne odnose Bosne i Despotovi-
Despotovinom. Zbog snažnih osmanskih ostvarili izravne dodire. Iako je broj saču- ne od 1402. do 1459. godine u najvećoj
napada, bosanska uprava nad Despotovi- vanih povelja i pisama bosanskih vlada- mjeri karakteriziraju ustaljeni principi
nom održana je do 20. juna 1459, kada je ra i vlastele iznimno mali, izvori drugih susjedskih odnosa kasnofeudalne epohe.
Stjepan Tomašević s tek vjenčanom su- država ukazuju na živu, aktivnu i pravo- Riječ je o dvjema državama koje nisu bile
prugom napustio Smederevo i vratio se vremenu korespodenciju o različitim pro- povezane međusobnom vezom vazalstva
u Bosnu. Nakon tromjesečne bosanske blemima. Najfrekventnije veze bosanska i sizerenstva, posjedovale su zajedničku
vladavine nad Despotovinom, godina- država ostvarivala je s geografski najbližim granicu podložnu učestalim promjenama,
ma ranije komadana i oslabljena država susjedima, poput Dubrovačke republike, imale su međusobne obračune, sukobe i
doživjela je svoj kraj. Nedavno vjenčani Srbije, Hrvatske, Ugarske, te posljednjih saveze te zajedničke prijatelje i neprijate-
Stjepan i Jelena su se od sredine 1459. decenija svog postojanja i s Osmanskim lje u vanjskopolitičkom nastupu. Nakon
nalazili u Jajcu, a srpska princeza iz roda carstvom. Karakter i kvantitet ovih od- dodatnih dopuna i korekcija, disertacija
Brankovića postala je novembra 1461. nosa učestalo se mijenjao. Uprkos tome, će biti publicirana u obliku monografije
godine bosanska kraljica prilikom kru- moguće je izdvojiti nekoliko osnovnih crta te će biti dostupna čitaocima. Pored na-
nisanja njenog muža Stjepana Tomaše- i konstatirati kako su odnosi s Dubrovča- učne obrade Bosne i Srpske despotovine
vića za bosanskog kralja. nima imali izražen ekonomski karakter, u 15. stoljeću, za formiranje jasnije slike
STAV: S kime je Bosna u srednjem vijeku s Ugrima i Osmanlijama prevladavali su kompletnih odnosa Bosne i Srbije nužna
održavala intenzivne kontakte i kako su se politički odnosi, dok su s Rimskom ku- je i kvalitetna obrada međusobnih od-
oni realizirali kada govorimo o kretanjima rijom vođeni višestoljetni odnosi religij- nosa ovih zemalja od 10. do početka 15.
skog karaktera. stoljeća. n
STAV 17/5/2018 73