Page 73 - STAV broj 167
P. 73

“Sve što nije u svrsi međusobnog prihvatanja
i razumijevanja, osuđeno je na propast”

U organizaciji Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, a pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg
Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, održan je u Sarajevu 10. i 11. maja međunarodni naučni
skup “Bosna i njeni susjedi u srednjem vijeku”. Učesnicima, naučnicima iz Bosne i Hercegovine,
Hrvatske, Njemačke, Mađarske, Poljske i Srbije obratio se u ime predsjedavajućeg Predsjed-
ništva BiH njegov savjetnik za kulturu Amel Suljović, koji je tom prilikom, između ostalog, rekao:
“Odlike jednog podneblja ogledaju se u odnosu koji ta zajednica ima prema svom naslijeđu, pre-
ma baštini, ali i prema umijeću da svoju osobenost oplemeni znanjima novog vremena. To je ne-
sumnjivo zahtjevan proces koji uključuje ponovno određivanje ciljeva potreba i djelovanja cijele
jedne zajednice. Nerijetko u svojim obraćanjima u želji da istaknem važnost datog procesa – od-
bijam da prihvatim definiciju po kojoj je poratna historija Bosne i Hercegovine – zapravo historija
pojedinačnih inicijativa. To nije tačno, i to je u koliziciji s onim što moraju i trebaju biti ciljevi svih
institucija koje čine kulturnu i naučnu infrastrukturu jedne države. To su nesumnjivo akademije,
instituti, univerziteti, muzeji, biblioteke. Bez njihove pune funkcije, društvo živi u nekoj vrsti institu-
cionalnog egzila.
Dozvolite mi da se, rukovođen jednim dubokim osjećajem obaveze, prisjetim Hamdije Kreševlja-
kovića, Derviša Korkuta, ali ponajprije dr. Safvet-bega Bašagića, koji ih je godinama okupljao oko
ideje unapređenja naučne misli u Bosni i Hercegovini, iz čega će jedna za drugom nastajati te-
meljne naučne i kulturne institucije iz prethodne definicije.
Različitosti i danas trebaju biti i jesu naše zajedničko bogatstvo, a ne predmet prijepora razilaženja
i sukoba. U konačnici, sve što nije u svrsi međusobnog prihvatanja i razumijevanja, osuđeno je na
propast. Ako nas je historija ičemu naučila, onda je to da svijet ne smije biti pozornica nasilja i na-
metanja već zajednička pozornica – različitosti.”

Stjepana Tomaševića i Jelene (Mare),         na političkoj, društvenoj, ekonomskoj i       STAV: Vaša doktorska disertacija Bo-
kćerke despota Lazara Brankovića. Radilo     religijskoj sceni tog vremena?                sansko kraljevstvo i Srpska despoto-
se o vremenu kada je Srpska despotovina      DEDIĆ: Prvi pisani tragovi o bosanskoj        vina govori o odnosima Bosne i Srbije
bila pod snažnim osmanskim napadima.         državi nude podatke i o međusobnim od-        u 15. stoljeću. Jesu li se i tada osjećale
Najraniji podaci koji ukazuju na poten-      nosima ove zemlje sa susjedima, što uka-      teritorijalne pretenzije na Bosnu od su-
cijalno vjenčanje potječu iz aprila 1458.    zuje na višeslojnu i duboku međusobnu         sjedne Srbije?
godine. Pokušaj vezanja gotovo okupirane     povezanost država na prostoru Jugoistoč-      DEDIĆ: Bosansko kraljevstvo i Srpska
Despotovine za Bosansku kraljevinu           ne Evrope još od perioda ranog srednjeg       despotovina predstavljaju posljednje sred-
odgovarao je bosanskim, ugarskim i           vijeka. Intenziviranje odnosa Bosne i su-     njovjekovne državne organizme uspostav-
srpskim interesima. Stjepan Tomašević        sjednih zemalja moguće je pratiti od 14.      ljene na bosanskom i srpskom političkom
je između polovine februara i polovine       stoljeća, kada dolazi do širenja bosanske     prostoru u srednjem vijeku. Istraživanja
marta 1459. godine otputovao iz Bobovca      države, razvoja trgovine i rudarstva te       prvorazrednih izvornih pokazatelja de-
u Smederevo. Po dolasku u Smederevo,         otvaranja Bosne prema evropskim dvo-          finirala su Bosnu i Srpsku despotovinu
proglasivši se despotom, bosanski princ      rovima. Kada promatramo kontakte koje         u 15. stoljeću kao dva različita politička,
je 21. marta preuzeo vlast. Vjenčanje Stje-  su bosanski vladari, vlastelini, prinčevi i   vjerska i kulturna srednjovjekovna dr-
pana i Jelene upriličeno je 1. aprila, čime  princeze ostvarili, možemo tvrditi kako       žavna subjekta, čiji su međusobni odnosi
je bosanski prijestolonasljednik formal-     je teško navesti neku od evropskih zema-      bili promjenjivog intenziteta i kvalitete.
no utemeljio legitimitet svoje vlasti nad    lja s kojom Bosna i njeni stanovnici nisu     Međusobne odnose Bosne i Despotovi-
Despotovinom. Zbog snažnih osmanskih         ostvarili izravne dodire. Iako je broj saču-  ne od 1402. do 1459. godine u najvećoj
napada, bosanska uprava nad Despotovi-       vanih povelja i pisama bosanskih vlada-       mjeri karakteriziraju ustaljeni principi
nom održana je do 20. juna 1459, kada je     ra i vlastele iznimno mali, izvori drugih     susjedskih odnosa kasnofeudalne epohe.
Stjepan Tomašević s tek vjenčanom su-        država ukazuju na živu, aktivnu i pravo-      Riječ je o dvjema državama koje nisu bile
prugom napustio Smederevo i vratio se        vremenu korespodenciju o različitim pro-      povezane međusobnom vezom vazalstva
u Bosnu. Nakon tromjesečne bosanske          blemima. Najfrekventnije veze bosanska        i sizerenstva, posjedovale su zajedničku
vladavine nad Despotovinom, godina-          država ostvarivala je s geografski najbližim  granicu podložnu učestalim promjenama,
ma ranije komadana i oslabljena država       susjedima, poput Dubrovačke republike,        imale su međusobne obračune, sukobe i
doživjela je svoj kraj. Nedavno vjenčani     Srbije, Hrvatske, Ugarske, te posljednjih     saveze te zajedničke prijatelje i neprijate-
Stjepan i Jelena su se od sredine 1459.      decenija svog postojanja i s Osmanskim        lje u vanjskopolitičkom nastupu. Nakon
nalazili u Jajcu, a srpska princeza iz roda  carstvom. Karakter i kvantitet ovih od-       dodatnih dopuna i korekcija, disertacija
Brankovića postala je novembra 1461.         nosa učestalo se mijenjao. Uprkos tome,       će biti publicirana u obliku monografije
godine bosanska kraljica prilikom kru-       moguće je izdvojiti nekoliko osnovnih crta    te će biti dostupna čitaocima. Pored na-
nisanja njenog muža Stjepana Tomaše-         i konstatirati kako su odnosi s Dubrovča-     učne obrade Bosne i Srpske despotovine
vića za bosanskog kralja.                    nima imali izražen ekonomski karakter,        u 15. stoljeću, za formiranje jasnije slike
STAV: S kime je Bosna u srednjem vijeku      s Ugrima i Osmanlijama prevladavali su        kompletnih odnosa Bosne i Srbije nužna
održavala intenzivne kontakte i kako su se   politički odnosi, dok su s Rimskom ku-        je i kvalitetna obrada međusobnih od-
oni realizirali kada govorimo o kretanjima   rijom vođeni višestoljetni odnosi religij-    nosa ovih zemalja od 10. do početka 15.
                                             skog karaktera.                               stoljeća.        n

                                                                                                             STAV 17/5/2018 73
   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78