Page 57 - STAV broj 322-323
P. 57

“Turska je do 1770. godine
                                                                               bila prva svjetska sila.
                                                                               Međutim, završena je
                                                                               era u kojoj je Carstvo
                                                                               imalo presudan utjecaj na
                                                                               cijeli svijet. Devetnaesto
                                                                               stoljeće donijelo je i otpore
                                                                               balkanskih naroda spram
                                                                               Osmanlija, otpore koji su se
                                                                               pretvorili u velike ustanke.
                                                                               Iza tih ustanaka stajale su
                                                                               Rusija, Austrija i ponekad
                                                                               druge velike evropske
                                                                               zemlje. Autonomija je data
                                                                               Rumuniji, maloj Srbiji i maloj
                                                                               Crnoj Gori.”


                                                                               sporazum, potpisan samo 4 mjeseca i 11
                                                                               dana nakon toga, u potpunosti je poništio
                                                                               taj ugovor. Usporedba između Sanstefan-
                                                                               skog mirovnog sporazuma i Berlinskog
                                                                               sporazuma, ističe Öztuna, potvrđuje da je
          primirje tek 31. januara 1878. u Edir-  (...) Sanstefanski mirovni sporazum sadr-  Osmanska Država – uprkos katastrofal-
          neu. “Rusi su pretrpjeli mnoge štete u   žavao je u svojih 29 tačaka najpogubnije   nim odrednicama Berlinskog sporazuma
          ljudstvu i iscrpili svoje posljednje vojne   uvjete za Osmansku Državu. Najbitnije   među kojima se posebno ističe „povjera-
          snage. Nisu imali snage za ulazak u novi   tačke tog ugovora bile su vezane za for-  vanje“ Bosne na upravu Austro-Ugarskoj
          iscrpljujući rat u kojem bi za cilj imali   miranje iznimno velike Bugarske drža-  monarhiji – ipak višestruko bolje prošla.
          osvajanje Istanbula, niti su imali snage   ve. Ta nova autonomna (u unutrašnjim   “Posljednji veliki sporazum koji je
          za suprotstavljanje u međunarodnim pi-  poslovima nezavisna) balkanska država   ocrtao političku geografiju Evrope u 19.
          tanjima. Evropa je slavila rusku pobjedu   – koja će ostati kneževina vezana za Tur-  stoljeću jeste Berlinski ugovor. A prije
          kao pobjedu kršćanstva nad islamom.   sku – u suštini je trebala Rusiju dovesti   njega su potpisani ugovori u Beču 1815,
          Međutim, Evropljani su se i ozbiljno us-  do toplog mora, Egejskog mora. Jer, Bu-  Parizu 1856. i Versaju (Versailles) 1871.
          paničili zbog ruskog približavanja more-  garska je imala izlaz na Egejsko more, a   godine. Berlinski ugovor poništio je do-
          uzima. Rat, koji je trajao devet mjeseci i   na taj način bi Rumelija, koja je i dalje   kument potpisan u Sanstefanu, a tačke u
          sedam dana, okončan je Jedrenskim mi-  bila pod vladavinom Osmanlija, bila po-  kojima se Turska stavlja u iznimno lošu
          rom”, ističe Öztuna. Međutim, problemi   dijeljena na tri zasebna dijela. Ta Bugar-  poziciju na Balkanu – gdje Rusiju postav-
          za Osmansko Carstvo tek su bili počeli.  ska, za koju je bilo jasno da će biti ruska   ljaju za vlasnike Balkana – ispravljene
            Armenski patrijarh Narses posjetio je   marioneta, nije bila ograničena samo na   su u korist Visoke porte”, piše Öztuna.
          u Ješilköju velikog vojvodu Nikolu, te je   teritoriju današnje Bugarske već je obu-  Na Berlinskoj konferenciji, pored dvi-
          zatražio da Rusija pomogne u osnivanju   hvatala i Makedoniju, Zapadnu Trakiju,   je neprijateljske zemlje, Rusije i Turske,
          nezavisne armensku države u istočnoj   pa čak i Kırklareli. S druge strane, širile   učestvovalo je i pet velikih evropskih ze-
          Anadoliji. Cilj tih snaga – koje su svoj   su se i granice Crne Gore. Rumunija je   malja: Engleska, Njemačka, Francuska,
          zajednički štab formirale u Ješilköju –   zauzela Dobruđu, a Srbija Niški sandžak.   Austro-Ugarska i Italija. Na kraju konfe-
          bio je da, ne miješajući velike države, na-  Te tri kneževine, koje su bile pod turskom   rencije potpisan je sporazum od 64 tačke.
          metnu vlastite uvjete primirja poraženoj   vladavinom, odvojile su se u potpunosti   Konferencija je otvorena 31. juna, te je
          Osmanskoj Državi. „Sanstefanski (Ješi-  od Turske i postale nezavisne. Sandžaci   za 31 dan održano 20 sesija. Sporazum je
          lköjski) mirovni sporazum od 3. marta   Kars, Ardahan i Doğubejazıt, kao i srez   potpisan 13. jula 1878. godine.
          1878. godine – koji nikada nije stupio   Batum, direktno su prepušteni Rusiji“,   Nakon što je 1871. godine s trona
          na snagu – jeste ugovor koji je potpisala   objašnjava Öztuna.       svrgnut Napoleon III, najutjecajnija po-
          upravo Rusija u tom nastojanju da brzo                               litička ličnost Evrope postao je princ Von
          ostvari svoje planove. Od Jedrenskog   BERLINSKI SPORAZUM – MANJI    Bismarck. On je u Njemačkoj po drugi
          mira prošao je tek 31 dan. Glavni pred-  IZMEĐU DVA ZLA              put, nakon pauze od 65 godina, zasnovao
          stavnik Turske, tada još uvijek ministar   Ipak, Sanstefanski mir ostao je samo   imperiju (Drugi rajh), koju je uzdigao na
          vanjskih poslova, Safvet-paša, u suzama   dokument koji nikada nije stupio na sna-  poziciju druge najjače svjetske sile nakon
          je potpisao taj katastrofalni ugovor kakav   gu, a u kojem su Rusi iskazali svoje zlo-  Engleske, a njegova vojska bila je prva u
          nikada nije potpisan u turskoj historiji.   kobne namjere prema Turskoj. Berlinski   svijetu. Tako je postalo nemoguće riješiti


                                                                                                    STAV 7/5/2021 57
   52   53   54   55   56   57   58   59   60   61   62