Page 58 - STAV broj 389
P. 58

DRUŠTVO



          Kada su kragujevački               Kafana Balkan u Kragujevcu,
          muslimani saznali za poraz         podignuta na mjestu gdje su bili
                                             Mustafa-begova džamija i mezarje
          u bici na Ljubiću na Moravi
          kod Čačka i za smrt ćehaje
          Imšir-paše juna 1815. godine,
          probijaju se kroz oslablјene
          opsadne ustaničke snage i
          kreću u povlačenje preko
          Bresnice i Trmbasa starim
          putem ka Jagodini. Smatra
          se da su tada Kragujevac
          napustili svi muslimani
          i njihove porodice. Vuk
          Karadžić tvrdi da je tada
          spalјena kragujevačka varoš.

          ovaj grad, ali s tendencijom ubrzanog na-
          puštanja varoši zbog besperspektivnosti i
          lične nesigurnosti.

          NESTANAK MUSLIMANSKE KASABE
          KRAGUJEVAC                         Maketa
            Krajem 1815. godine Srbija stječe mi-  Dvorskog
          nimalnu autonomiju (poluautonomiju) s   kompleksa
          domaćim knezom na čelu, a 1818. godine   kneza Miloša
                                             Obrenovića u
          knez Miloš svoje sjedište iz Malog Crnu-  Kragujevcu
          ća premješta u Kragujevac. Ovim činom
          otvara se jedna od najznačajnijih strani-
          ca historije ovog grada, jer, postavši pri-
          jestolnicom, doživljava brži razvoj. Ovaj
          grad bit će srpska prijestolnica do 1841.
          godine, kada tu ulogu definitivno preu-
          zima Beograd.
            Kragujevac je ubrzano ostajao bez
          svoga muslimanskog življa. Muslimani,
          uglavnom bošnjačkog i albanskog pori-
          jekla, prodavali su svoja imanja i ostalu
          imovinu Srbima i odseljavali.
            Tek poneki musliman mogao se po
          kragujevačkim sokacima vidjeti i kasni-
          je, za nekoliko prvih godina poslije 1815.
          “Blagodarenije budi Bogu Turaka u Kra-
          gujevcu već nema”, sa zadovoljstvom bi-
          lježi i likuje Joakim Vujić 1826. godine.
            Muselimi kragujevački, koji su se če-
          sto smjenjivali, i muslimani koji su se oko
          njih kupili, bilo kao njihovi pomagači ili
          kao putnici u prolazu, sačinjavali su jedi-  Zadugo se spominjao u Kragujevcu i jedan han, izgrađen za
          ni muslimanski svijet u Kragujevcu. Oni   smještaj putnika, koji je knez Miloš poklonio Muli Salinu,
          su u njemu imali i svoju džamiju, ali u to
          vrijeme već dotrajalu i napuštenu. Musli-  dugogodišnjem kragujevačkom muselimu i odličnom svom
          manski Kragujevac, muslimanska čaršija   prijatelju. Imajući u njega naročito povjerenje, knez Miloš
          oko šanca, džamija i drugi objekti bili su
          izloženi propadanju i nestajanju.  je Mulu Salina uzeo za svoga pisara, te mu je ovaj jedno
            Poslije 1820. godine u Kragujevcu je   vrijeme vodio prepisku na turskom jeziku. To je produžilo
          bio samo jedan muslimanski dom, odno-
          sno Muselimov konak, u kojem je stanovao  vijek trajanja ovom hanu.



         58  19/8/2022 STAV
   53   54   55   56   57   58   59   60   61   62   63