Page 69 - STAV broj 389

20. stoljeću, da islamski alimi svoje teksto- jezik od Mehmeda ibn Mustafe el-Vanija
ve i dalje pišu arapskim pismom. Vankulija. Ovaj ogromni rječnik prepisao
je Hadži Mehmed Razi Velihodžić, šejh i
UMNOŽAVANJE I KUPOVANJE RUKOPISA muderis Gazi Husrev-begovog hanikaha
Prepisivačka djelatnost na orijentalnim u Sarajevu. Opisujući ovaj prepisivački
jezicima bila je prisutna na ovim prosto- poduhvat, hafiz Haso Popara primjećuje:
rima i prije zvaničnog dolaska Osmanlija. “Po svom formatu, obimu i opremljeno-
Tako se pominje da je kod Sarajeva 1445. sti, rukopis na prvi pogled plijeni pažnju
godine na turskom jeziku prepisan perzij- i izaziva divljenje. Čovjek se jednostavno
ski spjev Husrew i Širin od nekog Yusufa ne može oteti dojmu kako je prepisivač
ibn Ahmeda, o čijem etničkom porijeklu imao strpljenja, tako pedantno i ujedna-
ne znamo ništa. Prvi zabilježeni bošnjački čeno, prepisati ovako ogromno djelo koje
prepisivači pojavljuju se u vrijeme sultana u rukopisu teži blizu 10 kg.”
Mehmeda II el-Fatiha. Oni su bili izdanci Interesantno da je u vrijeme prepisi-
široke prosvjetne djelatnosti na tlu Bosne, s vanja (1194) 1780/1781. godine ovo djelo
obzirom na veoma rano uspostavljen školski već postojalo u štampanoj verziji, a da se
sistem. Osim toga, mogućnost studiranja prepisivač Velihodžić odlučio za ovaj po-
u velikim centrima Osmanskog Carstva i duhvat s obzirom na to da u Sarajevu nije
kasnije seljenje i preuzimanje funkcija u bilo dostupnih primjeraka te da je potra-
različitim provincijama dovelo je do toga žnja za ovim rječnikom bila ogromna. Me-
da je dobar dio prepisivačkog opusa boš- đutim, ono što nas posebno privlači kod
njačkog naroda nastao izvan granica naše ovog djela jeste stil i način njegovog pre-
zemlje. Riječ je o stotinama rukopisa koji se pisivanja. Ispisan je sitnim nash-pismom
danas nalaze u bibliotekama diljem svijeta. u 43 reda. Harfovi su toliko ujednačeni
S druge strane, mnogo rukopisa je i konzistentni da posjeduju štamparsku
bilo i uvezeno. Tako Kasim Dobrača na- preciznost. U radu se ne primjećuje bilo
vodi: “Muslimani iz naših zemalja (misli kakvo osciliranje. Rukopis ostavlja izvan-
na prostor bivše Jugoslavije, op. a.) u toku redan umjetnički dojam i svjedočanstvo je
vijekova održavali su tijesne kulturne veze velike vještine prepisivača.
sa tim svijetom (islamskim op. a.). Vrlo
često su odlazili na studije u najpozna- SKRIPTORIJ U FOČI
tije islamske kulturne centre: Carigrad, Uopšteno gledajući, prepisivačka dje-
Kairo, Bagdad, Damask, Meku, Medinu i latnost mogla se podijeliti na onu unutar
druge. Drugi su opet, kao hadžije, trgovci državnih i sudačkih kancelarija i pisarni-
ili kao državni službenici često duže vre- ca i onu koja je bila isključivo vezana za
mena boravili u zemljama Bliskog istoka knjige. Službeni pisari obično su se kod
i Sjeverne Afrike. Mnogi od tih ljudi slali dokumenata služili divani-pismom, a pre-
su u domovinu ili, vraćajući se, sa sobom pisivači knjiga nesh i talikom. Isto tako,
donosili knjige za svoje potrebe, za prija- prepisivanje je moglo biti individualni ili
telje ili lokalne biblioteke.” grupni poduhvat. U drugom slučaju osni-
Ostao je sačuvan podatak da je Osman vani su skriptoriji u kojima su se masovno
Šehdija Bjelopoljak, prilikom povratka s prepisivali rukopisi potrebni na tržištu i
jedne diplomatske misije u Rusiji 1759. u okviru obrazovnog sistema. Najpoznati-
godine, iz Istanbula, za biblioteku koju ji takav skriptorij osnovan je u Foči u 16.
je osnovao, poslao 180 izabranih ruko- stoljeću. Osvrćući se na jedan primjerak
pisa. Sva ta uvezena literatura dodatno prepisa Sadra al-Šarija, koji je sačuvan u
se umnožavala, pogotovo za potrebe u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, Kasim
visokoškolstvu. Neke su knjige svojim Dobrača navodi: kod prijepisa navedenog djela, dotični do-
obimom i brojem stranica bile ogromne “Iz bilježaka u ovom rukopisu vidi se, brotvori su sabrali čitavu ekipu prepisivača
pa se tražio izvanredan napor za njihovo naime, da je postojala, u prvom redu, grupa i svakom od njih dali u zadatak da prepiše
prepisivanje. Tu možemo izdvojiti rječnik organizovanih dobrotvora (vakifa) koji su po jedan određeni dio dotičnog rukopisa
arapskog jezika Terdžeme-i Sihah Dževheri zajedničkim i planskim nastojanjima pokre- za određenog dobrotvora. Svaki dobrotvor
autora Ebu Nasra Ismaila ibn Hammada tali rad na prepisivanju i širenju knjiga i koji je onda svoj dio uvakufio i priložio za ovaj
el-Dževherija, odnosno prevoda na turski su taj rad finansirali. U konkretnom slučaju primjerak i tako je nastalo kompletno
izdanje ovog djela.”
Foča je uz Sarajevo i Mostar svakako
Službeni pisari obično su se kod dokumenata služili divani- bila jedan od prepisivačkih centara, a za-
pismom, a prepisivači knjiga nesh i talikom. Isto tako, prepisivanje bilježeno je da su u tom gradu postojale
biblioteke osnivane u sklopu medresa, a
je moglo biti individualni ili grupni poduhvat. U drugom slučaju samim tim i skriptorijati koji su snabdi-
jevali učenički i profesorski kadar.
osnivani su skriptoriji u kojima su se masovno prepisivali rukopisi
Iz neobjavljene knjige Kenana Šurkovića
potrebni na tržištu i u okviru obrazovnog sistema. Najpoznatiji “Kratka historija islamske umjetnosti u Bosni
takav skriptorij osnovan je u Foči u 16. stoljeću. i Hercegovini” n

STAV 19/8/2022 69