Page 70 - STAV broj 389

KULTURA

Majstori bošnjačkog pjesništva: Hamdija Kalač (1946)

HAIKU PODNO HAJLE

Kalač prihvata svijet igre. Kloneći se savremene civilizacije u kojoj dominira tehniziranje života,
njegova poetska vizija poprima naznake naivnosti koja se manifestira kroz iracionalni aspekt
vlastite životne stvarnosti. Naivnost kao pozitivna estetska vrijednost ne odlikuje pojedine pjesme
ili cikluse, već poetiku kao cjelinu. Ona je izraz vizije svijeta u čijoj se osnovi nalazi uvjerenje da je

svijet, u principu, naklonjen čovjeku, mada je pun tajni, čudnih i nepoznatih stvari.

Piše: Almir ZALIHIĆ

amdija Kalač nije nepoznat au-
tor, nije od onih koji se nedavno
pojaviše na obzorju sandžačkih
Hpjesničkih nebesa, ali je uočljiv
veliki raspon “šutnje” od objavljivanja
njegove prve knjige (1972) do povratka
u književni svijet knjigom “Vrata tame”
(1993) i “Đerdan od suhog leda” (2015).
Prvotna Kalačeva poetska preokupa-
cija kretala se oko filozofskog sažimanja
impresionističkih tendencija u poeziji
sedamdesetih godina ovog stoljeća. Teš-
ka životna sudbina ovog pjesnika bitno
je odredila i putanju njegovog stvaralaš-
tva. Kalač se okrenuo njegovanju kratke
forme, filozofske skice oko nečega što bi
trebalo pokazati samu suštinu poetske
inspiracije. Iako ta kratka forma neodo-
ljivo podsjeća na haiku poeziju, odnosno,
to haiku često i jeste, ipak se ne može go-
voriti o Kalačevom bezuvjetnom usvaja-
nju ove pjesničke forme Dalekog istoka.
Prije svega zbog toga što Kalač, poštujući
ritam maternjeg jezika, ne poštuje uvijek
unutrašnju poetsku normu haikua. I to
je, čini mi se, dobro jer time uspijeva da
ostvari specifični spoj lokalnog jezičkog
bogatstva s poetskim slikama koje su ba-
zirane i iskazane u formi ove istočnjač-
ke poetske vrste. Nerobovanje discipli-
niranosti i prekoračenje nužne sažetosti
omogućilo je pulsiranje životnih kapilara
sandžačkog podneblja na jedan osoben i
originalan način. Čak bismo mogli reći
da je čitav jedan poetski iskaz položen na
psihijatrijski kauč novog preispitivanja,
kako jezika, tako i forme.
Filigranski rad majstora na malom
prostoru podario nam je otklon od knjiš-
ki uniformiranih uzora, stilskih figura i Hamdija Kalač (Kalači kod Rožaja, 1946) završio je studij na Filozofskom fakultetu u Pri-
općih mjesta. štini (Odsjek za jugoslavensku književnost). Živi u Rožajama.
Kalač, sav okrenut običnim, “malim” Knjige pjesama: “Nebo na raspeću” (1972.), “Vrata tame” (1993), “Kako se prepoznati”
temama, krči sopstveni poetski put kroz (1995), “Đerdan od suhoga leda” (1998).
šumu jezika oslobođen autocenzure i svega

70 19/8/2022 STAV