Page 27 - STAV broj 212
P. 27
koji muslimanima daju snagu da se poje-
dinačno i kolektivno bore za zaštitu svojih
prava i da daju sve od sebe da doprinose
i ostatku društva, oni samo – kao što je
jedan od njih običavao činiti u glavnoj
džamiji u južnom Parizu – vaze: ‘Mora-
te slušati i pokoravati se’, obeshrabruju-
ći time društveni angažman muslimana
pod izgovorom da je ‘politika zlo’. Osim
toga, veoma često je slučaj da su upravo
imami oni koji se prvi usprotive musli-
manskim aktivistima koji se suprotstav-
ljaju francuskoj državi”, kazao je u nedav-
nom intervjuu za Algoritam.net aktivista
Yasser Louati.
Bez obzira na potčinjenost pojedinih
imama režimima iz svojih država, što je
poseban problem u arapskim džematima,
problem “uvoza” imama ima višestruke
posljedice za džemate u Zapadnoj Evropi.
S jedne strane, to osigurava održavanje
veze s maticom i želju da se kroz džema-
te baštini kulturni identitet i jezik, što je
pozitivan aspekt ovakvog organiziranja.
Međutim, imami koji ne poznaju jezik i
društvenu stvarnost zemalja u koje od-
laze nerijetko su kočnica integrativnim
procesima u muslimanskim zajednicama
širom Evrope. To je poseban problem u
zajednicama kakve su turska i bošnjač-
ka, u kojima je već na sceni druga i tre-
ća generacija migranata. Generacija je to
koja govori jezik države u kojoj je rođena
i problem s nači- bolje nego što govori jezik svojih očeva i
dođu predvoditi džemate. To je ogroman nom poučavanja djedova, kojoj su njemački, francuski ili
problem koji usporava proces integraci- islamu sa sjever- engleski maternji jezici. Stoga bi, kada
je džemata u društva Zapadne Evrope. noafričkog ili bliskoistočnog stajališta. govorimo o bošnjačkoj dijaspori, bilo
“Francuska država tvrdi da je seku- Previše je imama koji kopiraju isti odnos izuzetno važno oformiti studij islamskih
larna, pa ipak hoće nekakav ‘francuski koji s državom imaju kod kuće, u svojim nauka na njemačkom jeziku.
islam’, te uvozi strane imame iz Alžira ili domovinama. U mnogim zemljama imami
Maroka, koji ništa ne znaju o stvarnosti su državni uposlenici, zbog čega rade u PROBLEM OBRAZOVANJA IMAMA
francuskih muslimana i koji sa sobom do- korist države, kao (u)miritelji. U takvim I JEZIKA U DŽAMIJAMA
nose odnos potčinjenosti prema režimima okolnostima njihova stajališta nikad se Prema informacijama kojima raspola-
koji vladaju u njihovim domovinama, pa ne dovode u pitanje. Pa zato, umjesto da žemo, postoji jedna takva inicijativa koja
ga kopiraju ovdje, u Francuskoj. Postoji u francuskim džamijama imamo imame podrazumijeva otvaranje studija islamskih
nauka u Beču, na njemačkom jeziku, koji
bi djelovao pri Fakultetu islamskih nauka
u Sarajevu. Realizacija takvog plana bila
bi od višestruke koristi, ne samo za Boš-
njake na njemačkom govornom području,
gdje je najviše rasprostranjena bošnjačka
dijaspora, već i za druge muslimane u
Evropi. Bošnjaci su, za razliku od drugih,
ipak evropski narod ukorijenjen u zapad-
noevropski kulturni krug. Pritom su oni
bijelci, “nevidljivi” u javnom polju, te se
ne suočavaju s problemom rasizma, što
olakšava njihovu integraciju u društva Za-
padne Evrope. Njemačka već ima studije
islamskih nauka pri šest univerziteta na
kojima trenutno studira približno 2.000
studenata. Oni obrazuju i imamski kadar,
ali ti imami, za sada, nemaju legitimitet
u zajednicama muslimana. Međutim, to
bi se veoma lahko moglo promijeniti s
STAV 28/3/2019 27
