Page 49 - STAV broj 419

SEVDAH I SEVDISANJE BIRVAKTILE

Jedno od posebno istaknutih značenja koje korespondira s ori- sadržaj, a kasnije se svojom umjetničkom snagom proširila na
jentalnim utjecajem poimanja ljubavnog derta, ljubavne čežnje, širi južnoslavenski prostor. Neki se pitaju, ako je sevdah, zašto
koja se uglavnom tiče neostvarene ljubavi vezana je za leksemu nije sevdahlinka, a odgovor na to pitanje daje etimologija. Riječ
sevdah. U bosanski je ušla preko turskog, a njezino porijeklo sevdalinka izvedena je iz oblika sevda, a ne sevdah, iako je nje-
potječe iz arapskog jezika, označavajući tzv. crnu žuč, koja, kako zino prvo imenovanje zabilježeno relativno kasno, po procjeni
se od drevnih vremena vjerovalo, lučenjem izaziva melanholiju. stručnjaka, početkom 20. st., što ne znači, međutim, da je ranije
Korijen riječi potječe iz arapskog oblika sawda, što je dovodi u nije bilo u govoru. No, da sve može biti relativno, govori jedan
semantičku vezu s crnom bojom s-w-d, što se u arapskom iz- stav bošnjačkog intelektualca iz 1940. godine – Suljage Sali-
govara kao [suud], odakle je, izgleda, i ime Sudana. Zanimljivo, hagića, koji kaže: „Naše lirske pjesme ‘sevdahlinke’ ili kako je
u bosanskom jeziku ova imenica koja se odnosi na ljubavni dert danas vulgarno zovu ‘sevdalinke’ natkriljuju daleko i nesrazmjer-
čuva se u hipokorističkom ženskom imenu Sévda (s dugouzla- no svu ostalu sličnu poeziju i srpsku i hrvatsku. One su prodrle
znim e), što bi trebalo implicirati značenje da je to ona koja iza- danas u čitavo naše društvo, u naše porodice, u noćne lokale
ziva navedeni ljubavni osjećaj, iako nije isključeno da je Sevda i na našem radiju se najčešće slušaju baš one...“ Na kraju, re-
u ljubavnom dertu, što bi bilo bliže značenje. ferirajući se na tadašnje kulturno-političke tendencije i trendo-
Navedena posuđena leksema preoblikovana je na način da ve, Salihagić apostrofira sljedeće mišljenje: „...bez sumnje (će)
joj je dodan suglasnik -h u finalnoj poziciji, uklapajući se tako za koji decenij ispasti da ni te pjesme nisu bile naše bosanske
kao imenica muškog roda u morfološkom sistemu. Još je važ- muslimanske, kao što ni zemlje više nisu naše!“ Navedeni stav
nije istaći da je -h analoškog porijekla kojim se potvrđuje sta- Suljage Salihagića pokazao je i predskazao nažalost zakonomjer-
bilnost ovoga glasa u fonetskom sistemu bosanskog jezika. Iz nost tadašnje kulturne politike koja je ostavila duboka traga u
navedenog oblik dalje su izvedeni: sevdisanje, sevdalija, sev- definiranju identiteta današnje Bosne i Bošnjaka.
dalinka, kao i neki dr. Na kraju, možda će doći vrijeme, ako već nije došlo, da će sta-
Nije poželjno sevdalinku poistovjećivati sa sevdahom, kako na nje duha sevdaha biti samo jedna prazna leksemska ljuštura u
to upućuju i rječnici, iako je ta veza sve prisutnija u savreme- kojoj njezin sadržaj neće biti poznat govornicima našeg jezika,
nom jeziku, tako da na jednom bh. radiju imaju emisiju Sevdah baš kao što se to nekada desi s orahovom ljuskom, u kojoj, kad
za dobro jutro. Naime, sevdalinka jeste izvedena iz sevdah, od- je razbijemo, ne nađemo ništa. Možda je baš to i razlog zašto
nosno iz sevde, ali je sevdah stanje emocije, duha, dok je sev- se sevdah predstavlja u formi sevdalinke, jer mu je, izgleda, još
dalinka vrsta specifične orijentalno-bosanske poetske forme, tamo ostalo mjesta. No, nisam siguran da sam upravu.
koja je u osmanskoj Bosni dobila poseban karakter, formu i

ĐINĐUVA ZA ŽENSKA UVA

Iako bismo mogli pomisliti da je riječ jasna indicija da je đinđuha ispravan slavenska osnova -uh, što upućuje na
orijentalnog porijekla, prema podaci- oblik, što nije ništa čudno za bosan- zaključak da je đinđuha nastala od đi-
ma koje daju etimološki rječnici, ona sku jezičku praksu, a evo zbog čega. nđ-uh-a, kao što je to slučaj s riječju
to nije. Riječ je o leksemi đinđuha, za Ukoliko je tačna pretpostavka da je minđ-uh-a odnosno minđ-uh-j-a odno-
koju Skok misli da je moguća veza s mađarski oblik osnova za ovu riječ, a sno na-uh-nic-a. Istina, prema Škaljiću,
mađarskom posuđenicom gyöngy, praveći paralelu prema drugim riječima minđuša je izvedena od perz. mengūš,
iako ne navodi direktnu vezu. Inače, kojima se označava privjesak za uho, što ne mora značiti da nije napravljena
spomenuta leksema kojom se primar- kako to pokazuje minđuha odnosno analogija đinđuhe s minđuhom. Prema
no označava naušnica odnosno min- minđuše, odnosno neologizam naušni- tome, ispravan i u bosanskoj jezičkoj
đuša ili u nekim govorima minđuha, u ca, u kojima se u svima čuva korijenski praksi prisutan je oblik đinđuha. Ka-
hrvatskom i srpskom, a vjerovatno i u element uh-, a tiče se ljudskog uha, te snije se vjerovatno đinđuha prenijela
crnogorskom jeziku navodi se oblik kako je etimološki ispravan oblik, a ne i na druge slične ukrasne predmete
đinđuva, iako Hrvatski jezični portal u *uvo. Otuda se dolazi do zaključka da podsjećajući na nakit koji zvecka, visi,
zagradi navodi i oblik đinđuha. Postoji je na mađarsku osnovu đinđ- dodana blješti. Zato ide đinđuha za ženska uha.

HELE ODNOSNO HELEM NEJSE, NIJE BITNO

U bosanskom govornom jeziku postoji neko vrijeme“ – „Bili smo tamo neko se upravo elementu -m u riječi helem
veznik ili čestica helem, s brojnim va- vrijeme, nebitno / uglavnom, bili smo eventualno može odrediti porijeklo,
rijacijama i mogućim dodacima: hele, neko vrijeme“; ili kada se u govornom pri čemu je moguće ukrštanje turskog
ele, elem, hele nejse, helem nejse. činu nešto npr. tvrdi, objašnjava i sl. oblika hele i arapskog elem dajući oblik
Prema podacima koje daju rječnici, može se reći: „Helem, tako ti to bi.“ helem. Ono što je važno istaći jesto to
posebno Škaljić, riječ je porijeklom iz Leksema nejse također potječe iz tur- da inicijalni suglasnik h- ima etimološku
turskog jezika iz oblika hele, što znači ske konstrukcije ne ise, značeći „kako potvrdu pa oblik *elem nije svojstven
„ipak, dobro“, a možda i „uglavnom“, god (bilo)“, „kako mu drago“, „makar“ bosanskoj jezičkoj tradiciji i u svakom
pa i „nebitno“, u zavisnosti od toga u i sl. Zanimljivo je da rječnici ne spomi- slučaju samo je hele ili helem odno-
kojoj se poziciji u rečenici ili struktu- nju moguću vezu oblika helem s arap- sno hele nejse odnosno helem nejse.
ri može naći: „Bili smo tamo najma- skom niječnom konstrukcijom elem, što Helem nejse, ponekad, pođahkad po-
nje tri sahata, helem (nejse), bili smo znači „zar nije / nisi / nisu...“, pri čemu slušam Helem nejse.

STAV 17/3/2023 49