Page 72 - STAV broj 303

KULTURA

1987. godine postaje
redovni član ANUBiH.
1988. godine izlazi
njegova knjiga “Umjetnost
multioriginala”. Za

vrijeme rata od 1992.
do 1995. Dževad Hozo
neumorno radi, susreće
se sa Susan Sontag i
velikim brojem značajnih
ljudi koji su posjećivali
Sarajevo. U tom periodu
nastaju tri njegova ciklusa,
od kojih je vrlo značajan

“Filozofija otpada”.

hristološka, bogumilska, ili je samo jed-
na izgubljena stara ranohrišćanska bi-
skupija koja nije još potpuno podvrgnu-
ta vlasti rimskog biskupa. To je Bosna
stećaka. To je Bosna vjerske tolerancije,
nenasilja, ali i žestoke odbrane sopstve-
nog identiteta, to je Bosna opuštenosti
spram sila napredovanja, kao širenja u
prostoru i moći vladavine. To je Bosna
koja pobjeđuje preživljavanjem, a ne
agresijom. Takva Bosna se prepoznaje na
Hozinim grafikama. Hozina grafika je
dakle duhovna Bosna izložena grafičkim
znacima stvorenim velikim umijećem i
suverenim vladanjem grafemima”, pisao
je o Hozi akademik Muhamed Filipović
2002. godine.
“Sa hermetičkim kolorističkim po-
jasevima i ulošcima počeo je da gradi
tvrde skeletne okvire u kojima treba da
se do kraja razigra istočnjačka kolori-
stička i strukturna intuicija, ispovjedni
memento mori u obliku počovječenog
monumenta”, zapisao je Marijan Tršaru
u ljubljanskom Delu 1968. godine. Azra
Begić je za sarajevski Odjek 1968. godine
zapisala da se u “Hozinom djelu u osnov-
nu, snažnu, dramatski intenzivnu struju
stalno upliće tiša, nježna lirska nota koja
proširuje i skladno upotpunjuje registar
ovog umjetnika”.
Dragi Dževade, dragi prijatelju, tvoje
lirske note postale su posve tihe. Tvoj od-
lazak predstavlja nenadoknadiv gubitak
za likovnu scenu BiH i kulturu uopće.
No ti ćeš živjeti vječno! Svojim djelom
stekao si privilegiju besmrtnosti.
Neka Ti je lahka zemljica bosanska. n

72 24/12/2020 STAV